KakanjLive | Četvrtak, 13.08.2020. godine

Okončana prva faza na izgradnji tunela Ribnica

29.12.2015. - Prva faza izgradnje tunela koji se u Rudniku Kakanj čeka decenijama, između Ribnice i Tičića, završena je i sada slijede poslovi betoniranja

probojhto_018

Mirnes Begić i Harun Neimarlija, dva su radnika firme Džekos, koji su simbolično nakon proboja tunela, po jedan kamen sa Ribničke i Tičičke strane otvaranja, predali v.d. direktoru Rudnika Kasimu Alajbegoviću, kao bi se čuvali u rudničkoj muzejskoj zbirci i podsjećali na dan kada je iskopana tunelska cijev HTO Ribnica, o kojoj se decenijama razgovaralo, maštalo, razmišljalo, planiralo... Dogodilo se to 29. decembra/prosinca 2015, godine na 1974 metra od ulaza u tunel sa strane Tičića. Tunel je ukupno dug 2880 metara i služit će za skretanje korita rijeke Ribnicve, kako bi se moglo formirati glavno vanjsko odlagalište čvrste jalove mase za Površinski kop Vrtlište. Na ovaj dan i u tunelu, smo razgovarali sa ljudima koji su učestvovali u gradnji ili ih su po nekom osnovu vezani za njegovu izgradnju. Evo šta sa nam rekli sagovornici.

Haris Neimarlija, tehnički trukovodilac na izgradnji tunela, govorio je o sistemu rada koji je primjenjen na iskopavanju tunela:
- Radilo se u četverobrigadnom sistemu, a to znači da se radilo besprekidno. Otkopavalo se sa dvije napadne tačke: Ribnica i Tičići.Stepen sigurnosti tokom radova bio je na najvećem mogućem nivou.Morale su se obezbjediti mašine malih gabarita, koje omogućavaju normalno kretanje.Za jednu smjenu tokom bušenja trebalo je obezbjediti  3-5 kubika vode.Na 496 metara od ulaza u tunel iz Tičića nalazi se izvor koji je korišten za tehnološko napajanje vodom. Dnevni napredak od Tičića bio je tri do šest metara. Od Ribnice dnevno se napredovalo 3-4 metra.

Prof.dr. Zlatko Langof, sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, o specifičnostima ovakvih tunela, kaže:
- Ovo nije saobraćajni tunel gdje imate veliki profil i zato morate imati posebne mašine, skučen prostor i otežanu manipulaciju. Mali su koraci. Ne može se jednim miniranjem dobiti tri metra, nego do 1,2 metra.Druga specifičnost ovakvih tunela je nepovoljna stijenska masa. U ovom tunelu je bilo puno takvih tački i na njima se moralo raditi posebno osiguranje prostora. To je skupo, složeno i dugotrajno. Ovdje se dogodilo i jedno veliko zatrpavanje cijelog profila a sanacija je trajala oko tri mjeseca. Dogodilo se to na dužđini od 50 metara. Ljudi su uložili ogroman napor i sreća je da niko nije povrijeđen.To znači da je u ovoj stjenskoj masi, mjestimično prisutan glinoviti materijal koji nije povoljan za izgradnju tunela. Torket beton je metoda koja se koristila za osiguranje ioskopa.Posebne reminate i čelična mreža su se koristile u lošijim dionicama.To je sistem koji se koristi da se dijelovi tunela ne zaruše. To se radilo na većem dijelu tunela.Ovako dugačak i ovog profila trunel nije rađen na prostorima bivše države. Jedan se trnutno radi u Hercegovini ali je duuplo kraći od ovoga. Do sada nismo imali iskustava sa ovakvom vrstom tunela.

Nedim Gotić, inženjer geologije:
- Pratio sam geološki iskop ove stjenske mase i shodno utvrđenoj kategoriji određivali smo vrstu podgrađivanja.Nailazili smo na vrlo mekane i vrlo čvrste stijenske mase.Cijelo vrijeme radove je pratio veliki broj rasjeda i ispucalost stijenske mase. To je često pravilo probleme, zastoje i obrušavanja.Bezbjednost ljudi bila je osnova ovih radova. Rasjedi su bili obično poprečni na iskop i često se nailazilo na rupture ili kaverne koje su bile ispunjene tečnom glinom, koja kada iscuri zatrpa tunel.Voda sa značajnim pritiskom često je ugrožavala radove.

Mirnes Begić, radnik na mašini za bušenje:
Radim ovdje dvije godine. Upravljao sam mašinom za bušenje na čelu radilišta. Imam iskustvo sa otvaranju jame Begići, ali nisam nikada ranije radio na ovakvoj mašini.Napor na poslu bio je kako kad. Zavisilo je od prostora. Sve u svemu, dobro je.Što je najvažnije prošli smo bez ikakvih posljedica po zdravlje ljudi. Ne mogu objasniti kako se osjećam. Prvi put doživljavam nešto ovako. Radili smo sa dvije strane, zajedno sa kolegama i mislili hoćemo li se ikada sresti na ovakvoj daljini.

Šaban Kusić, električar:
U Džekosu sam od početka iskopavanja tunela. Prvo sam obavljao sve što se od mene tražilo, a kasnije sam raspoređen na poslove električara.Imali smo teške uslove ali smo ipak stigli do proboja i hvala Bogu sve je dobro prošlo.

mr.sci. Kasim Alajbegović, v.d. Direktor Rudnika Kakanj
- Ovo je projekat o kojem se priča decenijama. Hvala Bogu pa na kraju ove godine imamo i dobrih vijesti.Ovaj tunel za Površinski kop znači biti ili ne biti. Imamo zaostatak od oko 40 miliona kubnih metara neodložene čvrste jalove mase.Ovaj hidrotehnički tunel će omogućiti da mi po projektu u narednim godinama odložimo oko 60 miliona kubika čvrste jalove mase.To će omogućiti da sigurno i planski stižemo do količina uglja ne samo za postojeće termoenergetske kapacitete nego i za zamjenski Blok 8 u Termoelektrani Kakanj.Očekujemo da u narednoj godini izgradnju ovog objekta u potpunosti privedemo kraju.

Adis Isaković, građevinski inženjer, šef objekta HTO Tunel Ribnica, o karakteristikama izvednog i posla koji slijedi kaže:
- Dužina tunela je 2880 metara. Iskopano je i transportovano 21 hiljada kibnih metara materijala.Ugrađeno je deset hiljada kvadratnih metara torket betona i oko sedamdeset tona materijala za podgrađivanje.Za nas građevince tek slijedi glavni posao i to nam predstavlja “poslasticu” a to je betoniranje završne konstrukcije tunela. To znači korištenje oko 750 tona armature i i oko 7,5 hiljada kubika betona.

A.Zekić/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u