KakanjLive | Nedjelja, 28.11.2021. godine

Merkelova zakazala sastanak sa Schmidtom i Inzkom

14.08.2021. - Ima li njemačka Kancelarka Keca u rukavu. Nakon sastanka sa Schmidtom i Inzkom, Merkelova će razgovarati s Putinom…

merkelmitRusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom.

Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Christianom Schmidtom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inzkom.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.

Iz Pres-službe Merkelove za Nezavisne novine zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.

Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Schmidtom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.

Schmidt je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU, saopšteno je.

Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.

Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije. Nezavisne novine su takođe više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.

-Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a Althea, naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika, pojasnili su Nezavisnim novinama iz Ambasade Rusije.

Po svemu sudeći, Schmidt je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Schmidta, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.

Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe. To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u