KakanjLive | Ponedjeljak, 27.09.2021. godine

INZKO-Evropu treba pobosančiti

27.05.2021. - Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, gostujući u "Otvorenom studiju" Federalnog radija, kazao je kako na sjednici PIC-a naredne sedmice očekuje konačno imenovanje novog visokog predstavnika u BiH.

inzkoMislim da ste, uz Izborni zakon, najinteresantnija politička tema. Zapravo Vaš odlazak. Ja bih možda ovako da Vas pitam: hoćemo li dobiti novog visokog predstavnika, a Valentin Inzko će, uvjerena sam, ostati u BiH i kad ode sa trenutne funkcije?

- Evo vam odmah odgovora. Brže će te dobiti visokog predstavnika nego izborni zakon. Ali je oboje bitno. Kad je riječ o gospodinu Schmidta mog vjerovatnog nasljednika mislim da će odluka pasti već slijedećih dana, PIC će o tome raspravljati i Schmidt ima ogromne šanse budući da ga podržavaju sve zemlje PIC-a, osim jedne.

Ta jedna je problem. Rusija. Šta ćemo s njom?

- Nadati se da će dati svoju podršku, jer su ju svojevremeno i meni dali, imali smo Rezoluciju Vijeća sigurnosti i do sada statistički uvijek je to išlo dobro bez problema i vodeći se time onda i ovaj put treba da bude to bez problema. Mada su se vremena, naravno mijenjala.

Ali ipak da očekujemo da će podrška Rusije imenovanju novog visokog predstavnika izostati? Jeste li Vi već spremni da idete?

- Ja sam spreman da dođe novi visoki predstavnik i ja to pozdravljam i ja sam to tražio. Bio sam dvanaest puta u Njemačkoj, par puta u Parlamentu, četiri puta u kabinetu kod Angele Merkel i uvijek sam isto rekao: Molim Vas da se više angažujete i molim Vas da ne zaboravite da ima 20 vojnika iz Čilea u Sarajevu, a nema nijedan Nijemac i to nije normalno. To navodim samo kao primjer, jer je važno da se evropske sile angažiraju i to se sada desilo i zato mi je drago. Ljudi kažu Inzko sarađuje sa nasljednikom. Ne samo da sarađujem ja to pozdravljam.

Šta definira ovakav stav Rusije kada je riječ o imenovanju novog visokog predstavnika?

- Angela Merkel je u svojoj izjavi kazala nešto što mi se jako sviđa, a rekla je da želi da se vrati BiH na međunarodni dnevni red. Bliski Istok, Afganistan, Kašmir, stari konflikti. Jemen, Južni Sudan, novi konflikti, Venecuela, izbjeglička kriza da ne nabrajam. Sve je to bilo u fokusu. Sad Merkel želi da se BiH vrati na dnevni red, jer sigurnost na Balkanu je i naša sigurnost. Ako ovdje bude red i vladavina prava onda će i Evropa biti mirna. Zato je taj stav Angele Merkel pomalo i egositički u poztivnom smislu. I naravno da je to u interesu Evropske zajednice, da BiH, ali i cijeli Balkan budu u EU i da pod tim evropskim kišobranom svako pravi svoju „veliku“ Srbiju, „veliku“ Bosnu, „veliku“ Albaniju i tako dalje, ali u okviru postojećih granica.

DODIKU PORUČUJEM DA NEĆE BITI NIKAKVOG RAZLAZA U BiH

A da li je BiH svih ovih godina svjesno maknuta s međunarodnog dnevnog reda?

- Vi znate da je međunarodna dinamika kruta, možda će zvučati negativno, ali postoji takmičenje konflikata. Recimo vidite kako je sada palestinsko-izraelski konflikt aktualniji od bosanskog, ovdje nema mrtvih hvala Bogu, ali to takvičenje je takvo da ako nisi u žiži svjetske medijske pažnje, kad nema mrtvih, onda Međunarodna zajednica smatra da to nije hitno i primarno. Ali ja uvijek kažem da zamrznuti konflikti mogu u svakom trenutku da eksplodiraju. Mi to ne smijemo da dozvolimo.

Pa i mi na ovim prostorima možemo smatrati da imamo zamrznuti konflikt. Da li to znači da se trebamo pribojavati? Zapravo nakom non papera već smo se prepali. Kakvom cijenite trenutnu situaciju u BiH?

- Zamrznute konflikte treba rješavati. Situaciju u BiH svi znamo, to je nesavršen mir i za neke još postoje ratni ciljevi pogotovo u RS-u. Moramo biti zahvalni Miloradu Dodiku, on to ne krije pa nam je savršeno jasno. Pa on tako želi mirni razvod. Mada niti će biti mirno niti će biti razvoda. To je jasno, a na situaciju u državi možete da gledate i negativno i pozitivno, ipak ima novih fabrika, ljudi ipak investiraju, traži se rdna snaga, kada idete u Tešanj nema nezaposlenih. U Doboju je situacija jako dobra. Gradačac, Gračanica. To je dobro. Ono što nije dobro je vlast koja sporo funkcionira, HNK nema novu Vladu, Federacija nema Vladu i neke stvari se usporavaju i danas kad sam pročitao neke podatke bio sam šokiran da je BiH druga u svijetu mrtvih od COVID-a. Krivi su političari i državna vlast prevashodno, jer se nije pobrinula za vakcine.

VLAST U BiH JE NAPRAVILA BROJNE PROPUSTE U VRIJEME PANDEMIJE I TO JE TUŽNO

Kad ste već otvorili temu. Kako cijenite rad i djelovanje vlasti u pandemiji, vakcine smo uglavnom dobili donacijama i građani su jako nezadovoljni?

- Za vakcine je sada već malo kasno, drago nam je da padaju brojke novozaraženih i mrtvih. To je izuzetno dobro i važno. No, u proteklih godinu i pol dana je bilo mnogo promašaja nadležnih koji su reagirali sporo ili nikako kada je riječ o vakcinama. S jedne strane EU je isto zakasnila, ali zakasnila je i u Austriji. BiH je zaista bila posljednja i tu je zakazalo Ministarstvo civilnih poslova. I to je zaista tužno, jer mi pričamo o mrtvim građanima BiH. I zato ja uvijek kažem da BiH nikad neće biti centralizirana država, ali mora biti funkcionalna, moraju postojati adrese za ovakve probleme, taman to bilo i neko novo ministarstvo zdravstva na državnom nivou ili EUROPOL koji se nije napravio pet godina. I to nije antibošnjački, antisrpski, antifinci, to jednostavno moraš imati kad iskrsne neki problem. Tužno je da je BiH morala dobijati donacije sa svih strana od Turske do Kine. Austrija je recimo dosta odradila za vakcine koje stižu iz EU, papirologiju. Ako je mogla Srbija što nije mogla BiH?

Trebali smo se okrenuti Rusiji, umjesto prepucavanju sa COVAX-om? Ili iskorititi neke druge diplomatske veze?

- Sve treba ubrzati, nije uredu da ja stalno srećem ljude koji nisu vacinisani, dobili smo priličan broj doza vakcina, ali građani još uvijek čekaju. Treba se pobrinuti i da mlađa populacija bude vakcinisana.

RAZUMIJEM FRUSTRACIJU HRVATA, ALI IZBORNI ZAKON MORA BITI IZMIJENJEN TAKO DA ODGOVARA SVIMA, A NE SAMO NJIMA

 Nisu Vas građani još prozvali da uradite nešto kad je riječ o vakcinama, ali jesu za druga ključna pitanja, možda da krenemo od izbornog zakona. Kakva je sudbina izmjena izbornog zakona, pominju se raznorazni interesi, lobiji do zvaničnih institucija još ništa konkretno nije stiglo. Tu je prijedlog HDZ-a o izboru delegata u Dom naroda i Predsjedništvo izbor člana iz reda hrvatskog naroda.

- Izmjena izbornog zakona i samog Ustava su potrebne. Mi već više od dvadeset godina svjedočimo teškoj diskriminaciji građana, njih 300 000, to su sve manjine, to su ljudi koji su se rodili u pogrešnom entitetu, sjetite se Svetozara Pudarića koji nije ni doživio presudu. On je kao Srbin bio diskriminiran, jer zbog toga što je iz Sarajeva nije se mogao kandidirati, kao što se ne mogu ni Bošnjaci iz Banja Luke ili Srebrenice ili svih 14, 15 manjina kojih ima u ovoj zemlji kao i svi ljudi iz mješovitih brakova, svi ljudi koji se zovu kao Azra Zornić koja kao građanka ne može ništa. Niko ne razmišlja o građanima, ovo je država bez građana. To je diskriminacija koju treba skloniti.

To je dakle primarno?

Da, kao što je i primarno spriječiti pljačku na izborima, za što postoje preporuke. CIK je najpozvaniji da se bavi izmjenama, a izbačen je. Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države.

A kakvim cijenite ovo što predlaže HDZ BiH?

- Moram to vidjeti na papiru.

Znate Vi vrlo dobro koji su to prijedlozi i zahtjevi.

- Krešimir Zubak je to lijepo rekao, da treba popraviti i to nezadovoljstvo Hrvata u Republici Srpskoj, a imaju li oni tamo legitimne predstavnike? To nije pitanje odnosa Dragana Čovića i Milorada Dodika, već pitanje istine i pravde. A onda tu treba otvoriti pitanje, imaju li Srbi ista prava po kantonima to jeste županijama?

Ali se insistira na pravima Hrvata u Federaciji?

- Ja sam jednom rekao da treba napraviti spisak gdje su deficiti. Gdje imaju više gdje imaju manje pa da lijepo bude objektivno. Pa su mi rekli da sam mali Hitler i vidio sam negdje fotografiju iz vjenčanog lista svoju sa brčićima. Ali dobro, evo hajde da objektivno sve sagledamo i popravimo sve gdje su nedostaci.

Šta je legitimitet uopće? Ko će dokazati ko je to legitiman?

- Očito je to kad imaš diplomu od naroda da si legitiman. A diplome o porijeku čini mi se daju stranke. No, da budem. Postoje neke frustracije kod Hrvata i može se i treba imati razumijevanja, ali isključivo da se napravi jedan fini izborni zakon koji će važiti za cijelu BiH. ide teško, već deset, petnaest godina se pokušava, ali to treba riješiti, velika je sramota što odluka u predmetu Sejdić i Finci nije još provedena, naprimjer ili Azra Zornić predmet gdje lijepo piše da su konstitutivni narodi bili važni u Dejtonu i da im se jeste dalo na važnosti, ali što smo dalje od Dejtona više se treba fokusirati i na ono što građani trebaju. Ista prava. To su principi koji važe u Evropi. Jednakost, bratstvo i sloboda. A kad ne može 300 000 ljudi da se kandidira to nije jednakost. To treba skloniti. Neka imaju konstitutivni narodi mehanizme zaštite, ali ko priča o legitimitetu građana, da li ste to gdje čuli? Niste? Nisam ni ja.

Nacionalne stranke se ne slažu baš s tim. Primarni su interesi tri naroda.

- Dragan Čović je jednom rekao kako BiH nikad neće biti centralizirana država, građanska, unitarna. Ali ako bismo imali više entiteta baš tada bi unitarizam bio izuzetno jak baš kao i u RS-u. To bi bila dodatna podjela BiH. Znači treba biti pošten pa reći da je u entitetima unitarizam izuzetno jak.

BONSKE OVLASTI BIH ISKORISTIO ZA ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA I ZA JAVNO ZAPOŠOLJAVANJE

Šta je trenutno najveći destabilizirajući faktor u BiH?

- Tri konstitutivna naroda koja se ne mogu dogovoriti. 25 godina imamo istu situaciju. Sve puta tri. Ne mogu građani da uđu u neki telekom ili neku elektroprivredu. Oni mogu samo da sanjaju da odu u Austriju i budu ministri pravosuđa.

Hoćete li se pomiriti sa Dodikom prije nego odete?

- Mogu se sa njim ljudski pomiriti, ali politički nikad. Kad on kaže da je razlaz BiH, evo opet je on ovih dana pričao kako je BiH nemoguća. Ako je BiH nemoguća država onda je i Evropa nemoguća. Ovdje narodi žive dobro. Kad je oskrnavljena džamija u Trebinju odmah su s krečom da to oboje.

Ali politika neće da skloni crkvu iz dvorišta Fate Orlović?

- Rekao je kao čovjek da mu je žao što je tako, ali kao političar da neće skolniti. Pa to je strašno. Odluke se ne provode.

Možda Vi jednom bonskom ovlašću da nametnete provedbu presuda?

- Da sklonim crkvu? Pa da budem iskren, mnogi politčari zaslužuju oštrije mjere.

Gdje biste sada da prvo upotrijebili bonske ovlasti?

- Imam ja spisak.

Dajte prvu.

- Može jedna od prvih. Javne nabavke i Zakon o javnim nabavkama. A onda i javno zapošljavanje, Schmidt će dobiti moj spisak. Ako neko sa Oxforda ne može ovdje dobiti posao dok ne verificira diplomu, ne može ni onaj koji je završio  fakultet u Bosanskoj Krupi ili Brčkom. On je li mogu dobiti posao, to nije uredu. Zašto bih se ja kao mlad čovjek trudio i danonoćno studirao, a neko završi u Kreševu ili Kiseljaku ili Travniku i taj dobije posao i ne samo da dobije posao nego je njegova diploma istovjetna sa onom sa Oxforda. I još jednu treću stvar, a to je da 50 posto žena mora biti na izvršnim funkcijama. Sa svim ovim bi država drugačije izgledala.

AKO RS NE PRESTANE SA VELIČANJEM I ODLIKOVANJEM RATNIH ZLOČINACA RAZMOTRIT ĆEMO NAREDNE KORAKE

Šta ćete učiniti u vezi veličanja ratnih zločinaca i odbijanja Skupštine RS-a da povuče odlikovanja?

- RS je najcentraliziranija i hoće kažu i oni u Evropu, ali moraju znati da su revizionizam i poricanje genocida u suprotnosti sa najosmovnijim evropskim vrijednostima. Još uvijek imaju vremena da dokažu da žele da poštuju evropske vrijednosti.

Ako ne dokažu?

- Ako ne dokažu mi ćemo razmišljati o slijedećim koracima.

Možda ćete primjeniti bonske ovlasti. Stalno Vam to traže, rekla sam to već na početku negdje. Da li je uopće ljudima jasan mehanizam upotrebe bonskih ovlasti?

 -Mislim da nije. I što bih ja više primjenjivao bonske ovlasti, više bi mi tražili. I onda bi mi tražili krv, da ja sklonim jednog po jednog po jednog političara.

A šta ako je i došlo vrijeme da pojedini budu uklonjeni iz bh političkog prostora?

- Možda. Ja kažem da smo imali tri faze ili dvije do sad. Prva ona robusna faza kad smo napravili mnoge dobre stvari, znate vrlo dobro šta sve. Onda smo ušli u drugu fazu koja je podrazumijevala preuzimanje odgovornosti od strane domaćih političara. I ništa. Zato kažem da ovdje sada treba jedan miks, da preuzimaju odgovornost domaći lideri, ali i uzeti elemente iz prve faze koaj je bila robusna. Druga faza se iscrpila, bilo je pozitivnih stvari, ali presporo, treba ubrzati.

Kako?

- Treba im možda šok terapija.

SCHMIDT ĆE RADITI SISTEMATIČNO, JA SAM SE ISCRPIO

Može li BiH bez Međunarodne zajednice? Sve što ste rekli da smo sami uradili ipak je opet bilo uz pritisak međunarodnih faktora. I sami ste djelovali nedavno i u Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

-Da, i kad ide samostalno ide presporo. Budimo iskreni Njemačka je imala ograničen suverenitet 45 godina, a bila je osnivač Evropske zajednice i Nirnberški proces bez stranaca ne bi bio zamisliv. Tek kasnije Njemačka je samostalno počela osuđivati naciste. Isto je bilo i u Austriji. Ali su međunarodne snage bile prisutne. Pa to je pozitivno, ljudi zaboravljaju da u Japanu i Južnoj Koreji još uvijek ima oko 30 000 Amerikanaca i to je stabilizirajući efekt. Zato ja kažem da duga prisutnost stranaca u BiH je potrebna da se zemlja konsolidira i stabilizira i da se onda polako povlačimo. Mi smo prije 12 godina napravili grešku, nakon robusne faze, što smo se naglo povukli i prepustili domaćim političarima. To je bilo prebrzo.

 Šta očekujete od nasljednika? Mirnu fazu ili promjene?

 -Inzko se iscrpio ovdje. Treba sad jedan friški vjetar. Prekjučer sam razgovarao sa Schmidtom o hidroelektrani Buk Bijela na Drini. I on mi je rekao: Inzko šta vi tu toliko pravite probleme, lako je rješiti pitanje državne imovine kad je o rijekama riječ. Imaš rijeke prve kategorije, druge i treće. Prva kategorija to su velike rijeke, Neretva, Drina. Neće male potoke države rješavati. Čovjek je bio 30 godina u njemačkom parlamentu i zna sve regulacije i kako se rješava. Ne može Dunav biti pokrajinsko vlasništvo, recimo. Već državno. On ima iskustva, bio je osam godina državni sekretar za odbranu, četiri godine ministar za poljoprivredu i ja mislim da je njegova kandidatura dobrodošla i siguran sam da će on raditi mnogo sistematičnije nego Inzko. On će biti pravo osvježenje i prava stvar za BiH. Trebamo mu poželjeti dobrodošlicu.

VJERUJEM U BiH, NJENE GRANICE NIKO NEĆE I NE SMIJE DIRATI

A bit će neobično vama reći doviđenja. Ipak ste dugo u BiH.

-16 godina. Mnogi ljudi će biti razočarani, ja sam isto djelomično razočaran, nije sve išlo po mom ćejfu, ali kad sam došao tri stvari su mi date na papiru. Prvo, brzo zatvaranje OHR-a. Dobio sam papir 5+2 i tamo je lijepo stajalo što brže zatvaranje OHR-a. Drugo, instrukcija Inzko nemoj sada više da se miješaš počelo je vrijeme domaće odgovornosti. I treća stvar, hajdemo mi da zaboravimo Dejton i krenimo prema Briselu. I država koja želi biti članica EU, za nju nije dobro da neki stranac u njeno ime to sve regulira. Te tri stvari su mi date i vi sad sami odlučite kako je bilo meni raditi, ali evo spriječio sam neke referendume. Moglo je biti i više, ali je najvažnije da Međunarodna zajednica ostaje i da počne mirno, ali sistematično razdoblje rješavanja problema.

Dakle, BiH ne može razmišljati u smjeru zatvaranja OHR-a?

-Ja mislim da je to jedna dobra kombinacija, u Njemačkoj još danas imamo prisutne savezničke snage, tamo su još Francuzi, Amerikanci, Englezi. Na Kipru su već 56 godina prisutne međunarodne vojne snage UN-a i zašto bi nekome u BiH smetale evropske sudije, supervizor za Brčko.

Ali smeta?

-Pa smetaju i domaće sudije, ne samo strane. Sad bih sam otišao i ja Međunarodna zajednica da znam da će biti bolje.

Vjerujete li u BiH?

 -Apsolutno. BiH postoji preko 900 godina, u Evropi jedina ima granica koje se nikad nisu mijenjale. BiH i Švicarska. Znači, Sava na sjeveru, na istoku Drina. Stećci, povelja Kulina bana, bosančica i dobar duh BiH. I ne treba samo Bosnu evropeizirati već i Evropu pobosančiti. A od slijedeće sjednice PIC-a očekujem da će biti imenovan Christian Schmidt.

 Slobodna Bosna

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u