KakanjLive | Subota, 04.07.2020. godine

COVID19-Mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška

25.03.2020. - Objavljujemo generalne preporuke psihosocijalne podrške tokom primjene mjera za sprječavanje djelovanja korona virusa

korona-cavid
U januaru 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je izbijanje novog koronavirusa, bolest koja je postala Javno zdravstveni problem. WHO i javne zdravstvene vlasti širom svijeta djeluju preventivno s ciljem suzbijanja zaraze COVID-19. Međutim, ovo krizno vrijeme predstavlja veliku stresnu situaciju i izaziva stanje stresa kod stanovništva. Donosimo generalne preporuke psihosocijalne podrške tokom  primjene  mjera za sprječavanje  novog korona virusa COVID-19.

GENERALNE PREPORUKE

COVID -19 ili virus korone se proširio i proširit će se u mnoge zemlje, na različitim geografskim područjima. Porijeklo virusa nije razjašnjeno ali je sigurno da niti jedan narod ili rasa nije odgovorna za njegovu pojavu. Ne prenosi se nepozeljnim ponasanjem niti bira koga ce zaraziti ovisno od uvjerenja, imovinskog stanja ili izgleda osobe. Budite suosjećajni prema svima koji su pogođeni, u i izvan bilo koje države. Ljudi koji su pogođeni Covid-19 nisu učinili ništa loše, a oni zaslužuju našu podršku, saosećanje i ljubaznost. Kada je zaraza u pitanju nema diskriminacije.

Ne posmatrajte ljude sa bolešću kao "slučajeve COVID-19", "žrtve", "porodice COVID-19" ili "bolesne". Oni su „ljudi koji imaju COVID-19“, „ljudi koji se liječe od COVID-19“, „ljudi koji se oporavljaju od COVID-19“ i nakon oporavka od COVID-19 njihov život će se život nastaviti. Važno je neetiketirati osobu, što više smanjiti stigmu osoba koje su u samoizolaciji, liječe se ili imaju COVID-19.

Smanjite gledanje i slušanje vijesti koje smatrate uznemirujućim. Poštedite sebe i članove porodice uznemirujućih informacija, posebno iz nepouzdanih medija i izvora, te na taj način smanjite napetost, nervozu i tjeskobu koje se mogu javiti kao reakcija na negativne informacije.

Prikupite provjerene informacije i činjenice o Corona virusu (COVID-19). Prikupite informacije koje će vam pomoći da precizno odredite da li ste pod rizikom kako bi mogli uvesti određene mjere opreza. Koristite pouzdan izvor informacija, kao što su: web stranica Svjetske Zdravstvene Organizacije, lokalnih ili državnih zdravstvena organizacija i njihovih obavještenja i uputa. Činjenice mogu pomoći u smanjenju strahova.

Zaštitite se i budite podrška drugima. Pomozite drugima tokom ove krizne situacije, budite u telefonskom kontaktu sa osobama koje su vam značajne ili pružite podršku ljudima Vašoj zajednici. Prvi i osnovni zadatak je da zaštitimo sebe, i za to postoje jasne upute. Pomažući drugima pomažete i sebi da se bolje osječate.

Dijelite pozitivne priče i primjere, npr., priče o ljudima koji su se oporavili ili koji su dali podršku voljenim osoba, primjere suočavanja sa trenutnom stresnom situacijom.

Poštujte njegovatelje i zdravstvene radnike koji pružaju podršku osobama pogođenim COVID-19 u vašoj zajednici. Priznajte ulogu koju imaju kako bi spasili živote i sačuvali svoje najmilije.

Fokusirajte se na ono što vas se tiće i u čemu ste dobri. Ono šta možete da uradite. Ne možete izmisliti lijek za Coronavirus, niti možete uticati na odluke kriznog štaba. Svi trebamo čuvati svoje zdravlje i brinuti se o svojoj porodici. Svi imamo svoju ulogu, pronađite svoju.
PRUŽANJE POMOĆI DJECI

Prije svega pobrinite se da imate osnovne provjerene informacije. Ne možete sve znati te se pobrinite da možete ukazati na zvanični pouzdan izvor i da možete djetetu reči “ne znam”. Neophodno je da budete smireni i iskreni.

Pomozite djeci da pronađu adekvatne načine za izražavanje osjećaja poput straha i tuge. Svako dijete ima vlastiti način izražavanja emocija. Ponekad se mogu baviti kreativnim aktivnostima, kao što su igra i crtanje, koji mogu olakšati proces suočavanja. Djeca osjećaju olakšanje ako mogu izraziti i govoriti o svojim osjećajima u sigurnom i podržavajućem okruženju.

Djeca treba da budu u blizini roditelja i porodice, ako se to smatra sigurnim za dijete, stoga je važno izbjegavati razdvajti djecu i njihove roditelje ili staratelje. Ako se dijete treba odvojiti od staratelja potrebno je osigurati odgovarajuću alternativnu njegu i uključenost socijalne službe u praćenje djeteta.
Nadalje, u periodima odvojenosti od roditelja dijete treba održavati redovne kontakte s roditeljima i starateljima, minimalno dva puta dnevno telefonski, videopozivom, ili drugim kanalima komunikacije (npr. društveni mediji ovisno o starost deteta).

Održavajte poznate rutine u svakodnevnom životu što je više moguće ili kreirajte nove rutine, posebno ako djeca moraju ostati kod kuće. Omogućiti djeci odgovarajuće aktivnosti, uključujući aktivnosti za njihovo učenje. Koliko god je to moguće, ohrabrujte djecu da nastave da se igraju i družite se s drugima, čak i samo unutar porodice kad im se savjetuje da ograniče socijalni kontakti.

U doba stresa i krize često je da djeci treba veća vezanosti za roditelje i zahtjevniji su prema roditeljima. Važno je razgovarati na iskren i primjeren način sa djecom o COVID-19. Ako djeca imaju brige, razgovaranje o tome sa roditeljima može im olakšati anksioznost. Djeca će promatrati ponašanje i osjećaje odraslih kako bi znali kako upravljati vlastitim emocijama tokom trenutne situacije, stoga je važno adekvatno regulisati vlastite emocije.

Govorite istinu držeći se činjenica. Ne pokušavajte se pretvarati da se događaj nije dogodio, niti pokušavajte trivijalizirati. Djeca su pažljivi promatrači i više će se brinuti ako uoče nedosljednosti. Ne uljepšavajte niti nagađajte što se dogodilo i što se moglo dogoditi. Ne zadržavajte se na veličini ili opsegu nesreće, posebno s malom djecom

Koristite jednostavne riječi koje odgovaraju dobi, ne izlažite ih traumatičnim detaljima i ostavljajte dovoljno prostora za pitanja. Ako imate problema sa nekim pitanjem, uzmite si vremena da kažete: "Mama ne zna, potražit ću informacije i čim ih dobijem reći ću vam sve, u redu?"

Objasnite djeci da su sada na sigurnom i da su i druge, važne odrasle osobe u njihovom životu sigurni. Imajte na umu informacije koje se moraju dati, držeći se uvijek stvarnosti i istinitosti činjenica

Podsjetite da postoje ljudi kojima se može vjerovati, koji rade na rješavanju posljedica događaja i rade na tome da se ne nastave daljnji problemi ove vrste ("Jeste li vidjeli koliko liječnika intervenira? Svi su oni jako dobri ljudi koji mogu pomoći odraslima i djeci u nevolji ")

Neka djeca znaju da je osjećaj uznemirenosti, straha ili zabrinutosti normalan. Objasnite da su svi osjećaji u redu (normalizacija i validacija reakcija)

Ne uskračujte im ni vaše osjećaje, objasnite im da je normalno da odrasli imaju emocionalne reakcije nakon ovakvog neočekivanog događaja i da su sve reakcije normalne. Izraz emocija ne stvara nelagodu, nego je suzbija. Na taj će način djeca imati referentni model, naučit će da vam mogu vjerovati i da vam mogu konunicirati svoja emocionalna stanja.

Ako dijete ima krizu bijesa, izraziti riječima razloge ljutnje može mu pomoći da stekne veću kontrolu tako što će naučiti regulirati bijes ("Jesi li ljut? Znaš li da je i mama jako ljuta?")

Ako dijete pokazuje osjećaj krivice, važno je uvjeriti ga u njegovo potpuno otuđenje od događaja ("Nije tvoja krivica ako .....")

Ne ostavljajte djecu same pred televizorom ili radiom. Izloženi ljudi imaju prirodnu potrebu dati smisao onome što se dogodilo i iz tog razloga troše puno vremena u potrazi za vijestima na TV-u, internetu i radiju. Važno je da djeca nikad ne ostanu sama kada gledaju emisije o tom događaju. Nemojte im uskratiti priliku da vide vijesti, izaberite trenutak tokom dana ili deset minuta da se zajedno pogledate vijesti u skladu sa njihovim uzrastom.

 

Dom zdravlja Kakanj

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u