KakanjLive | Ponedjeljak, 21.08.2017. godine

Zadržati pozitivne poslovne tokove

03.04.2017. - Intervju Direktora Rudnika Kakanj Kasima Alajbegovića, o poslovnim tokovima u kakanjskom Rudniku za prvo tromjesječje ove godine

kasimintervjuMr.sci. Kasim Alajbegović, direktor Rudnika Kakanj

Na kraju prošle godine, povodom Dana rudara, u Rudniku mrkog uglja Kakanj najavljen je preokret u proizvodnom i finansijskom poslovnom smislu. Ova najava nije bila bez pokrića. Pripremana je eksploatacija uglja sa dva široka čela iz podzemne ekspoloatacije uz najavu investiranja i zadržavanja proizvodnje sa površinske eksploatacije. Najavljeno je i da će kakanjski Rudnik od 1. januara ove godine biti u mogućnosti da izmiruje sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa prema državi. Sve od planiranog nije krenulo očekivanom dinamikom ali nije se puno ni zaostajalo. Taman kada su se kockice posložile i kada je polovinom februara krenula proizvodnja punim kapacitetom uslijedio je šok!? Klizište velikih razmjere zatvorilo je korito rijeke Ribnice, a desetak dana kasnije, voda iz formirane akumulacije izbila je na autocestu. O tome i ostalim aktuelnostima razgovarali smo sa direktorom Rudnika Kakanj mr. sci. Kasimom Alajbegovićem.

Tako je u rudarstvu...

Imajući u vidu nedavna dešavanja, pitanje koje se samo nameće je – Kako je Rudnik Kakanj izdržao prvo tromjesječje?

ALAJBEGOVIĆ: Plaća za mjesec januar isplaćena je sa uplatom svih obaveza po osnovu poreza i doprinosa. Riječ je o svim obavezama i to je ono što je obilježilo početak ove godine. Obećali smo da ćemo izmirivati obaveze, odnosno poštovati nove zakonske propise o finansijskom poslovanju i tako smo startovali. Bez obzira na to u mjesecu februaru Rudnik je poslovao pozitivno. Dobit je iznosila oko 130 hiljada KM. Kraj marta čekamo sa realnim izgledima da ispunima mjesečni plan proizvodnje od 120 hiljada tona uglja i ponovo očekujemo pozitivno poslovanje. Doprinos ovim rezultatima dala je proizvodnja iz podzemne eksploatacije uglja, posebno pokretanje širokog čela u jami Begići-Bištrani. Sa druge strane, dok smo se tome radovali na drugoj strani smo imali klizište i akumuluciju vode, koja je otvorila i brigu i troškove. Hvala Bogu pa u tom dijelu nije bilo žrtava i dalje se poduzimaju sve mjere da do trogas ne dođe. Dan i noć se dežura i na klizištu i na brzotoku i na akumulaciji. Angažovane su pumpe koje poprilično koštaju. To treba reći i znati da je to bio jedini agregat koji je mogao odgovoriti projektnom zadatku. U ovom mjesecu počela je isporuka elemenata za montažu novih pet Belaz-a, damper kamiona nosivosti 140 tona. U sedmom mjesecu očekujemo isporuku novog bagera koji će služiti za utovar čvrste jalove mase u ove kamione. To treba da bude nova svijetla tačka u proizvodnom ciklusu na površinskoj eksploataciji. U svemu tome desila se i nesreća na Pogonu Separacija u kojoj je smrtno stradao mašinovođa lokomotive Nedžad Sabljaković. Tako su ova tri mjeseca prošla po principu crno-bijelo. Valjda je to tako u rudarstvu, koliko god se trudili da bude drugačije.

Koliko će poslovanja Rudnika biti opterećeno posljedicama klizišta na PK Vrtlište i može li se to isfinansirati?

ALAJBEGOVIĆ: Odkakao se eksploataište ugalj na PK Vrtlište, proteklih 30 godina, radi nepovoljnog finansijskog stanja, u Rudniku je uvijek ponešto odgađano. U rješavanju imovinsko pravnih odnosa kupovano je ono što se moralo kupovati. Nekada je i obustavljan rad. Sa ovim klizištem Rudnik je očito došao u situaciju kada se kompletno stanovništvo mobilisalo. Jednostavno više se ne može dalje i sada se definitvno mora reći šta su granice uticaja na okolinu i kako dalje? Ljudi u Mramoru vide da nema života u području gdje se izvode radovi. Pola sela iselilo. Gotovo svo zemljište izuzeto. Ljeti prolaze kroz prašinu, zimi kroz blato. Svjesni su da trebaju seliti i to je njihovo opredjeljenje. Ribnica je sada zona radova. I ono porodičnih objekata što je ostalo neće moći egzistirati kada se za nekoliko mjeseci završi tunel. To postaje zona odlaganja. I ostaje zona u Donjem Kaknju koja je poplavljena 2014. godine. Tu je problematika mještanna Subotinja. Mi u Ribnici komisijski sagledavamo trenutno stanje. U Donjem Kaknju je potrebno definisani sigurnosnu zonu za budući prelivni kanal i zaštitni pojas kojim naše mašine mogu prolaziti i raditi. To su milionske cifre. Naša je težnja da stabiliziramo proizvodnju i na površini i u jamama. Sada su u toku istraživanja za Drugo otkopno polje u jami Begići Bištrani. Na osnovu istražnih radova možemo projektovati nova otkopna polja, a i za Površinski kop Vrtlište, Rudarski instituit iz Tuzle uradit će novi Glavni rudarski peojekat i sa budućim kopom Repovački potok, trebamo imati stabilno snabdijevanje sadašnjih ali i budućih kapaciteta u Termoelektrani, odnosno budućeg zamjenskog Bloka broj 8. Prošle sedmice smo imali i prezentaciju na kojoj je potvrđeno da su Kakanj, Breza i Zenica rudnici koji imaju dovoljne količine uglje za projiciranu proizvodnju električne energije. Pri tome posebno će biti opterećen Površinski kop Vrtlište. Uz Repovački potok, sa Vrtlištem i jamama Haljinića, dugoročno i možemo planirati odštete za stanovništvo i zemljište.

Niste komentarisali ocjene u izjavama nekih zvaničnika koji su u najtežim trenucima upirali prstom u Rudnik proglašavajući vas krivim za probijanje vode na autoput. Ima te li potrebu sada nešto reći?

ALAJBEGOVIĆ: Svi oni koji su takve komenmtare istresali na prvu, iz rukava, donosili su zaključke na osnovu onoga što su vidjeli na autocesti. Međutim, svi koji su poslije izrazili želju i obišli teren, odnosno došli da vide šta se iza brda valja, onda su promijenili mjišljenje. Vidjeli su da smo imali nedovršen objekat, tunel, i da smo poduzeli sve mjere koje su u datom trenutku bile potrebne. Poslije toga njihovi komantari su bili drugačiji. Poslije toga su govorili kako se sve dobro završilo, bez žrtava i kako je bez poduzetih mjera i regionalni put i autoput mogao završiti u Bosni. Dakle oni koji su sve sagledali na kraju su imali jedan korketan komentar. Oni koji su vidjeli samo događaj na autoputu i nisu mogli drugačije da komentarišu. Nadam se da niko od njih nije ima loše namjere.U svemu tome mi smo podizali proizvodnju uglja, ispaltili platu sa svim obavezama prema državi i na kraju februara imali pozitivno poslovanje.

Osposobiti rudnike za pozitivno poslovanje

Restrukturiranje u rudnicima je proces pokrenut iz Vladajućeg društva. Kako se trenutno reflektuje na kakanjski rudnik?

ALAJBEGOVIĆ: U tom smislu, u ovom trenutku možemo govoriti o Ekonomskoj jedinici Društveni standard. Cilj je rudnike osposobiti da imaju pozitivno poslovanje. Niz mjera je provedeno u smanjivanju potrošnje i mi tu imamo evidentne prošlogodišnje poslovne rezultate. Vremenom, došao je red da poduzimamo i druge mjere. Uprava je analizom poslovanja došla do zaključka da Ekonomska jedinica Društveni standard, na dosadašnjim principima više ne može egzistirati.Topli obrok na mjesečnom nivou Rudnik košta 590 hiljada KM. Prihod koji se ostvari prometom u restoranima Društvenog standarda, također na mjesečnom nivou je oko 33 hiljada maraka. Na godišnjem nivou Društveni standard ostvari gubitak od oko 1,5 miliona KM. Ima 53 radnika. Tokom sedmice ćemo razgovarati sa Sindikatom i naš je plan da do kraja aprila rasporedimo ove radnike na druge poslove.

Procjene za poslovanje Rudnika do kraja godine?

ALAJBEGOVIĆ: Puno je posla pred nama. Nečekivanih događaja, Ako Bog da, ne bi trebalo biti. Sve što radimo, uvijek je prioritet. Zaštita na radu na mjestu broj jedan. Zatim proizvodnja uglja u skaldu sa planom. Sanacija šteta i dogovaranje sa stanovništvom. Izvršavanje finansijskih obaveza prema državi i radnicima. Izvršavanje obaveze prema dobavljačima i vraćanje dugova koji su se gomilali godinama. Sve preče od prečeg i sve bez čega nema života. Posebno je važno da stignemo uraditi nova otvaranja u užoj i široj pripremi za nova radilišta i otkopna polja u podzemnoj eksploataciji. Bez novih nekoliko hiljada metara otvaranja u jamama možemo dovesti u pitanje pozitivne proizvodne i finansijke tokove. Činimo sve da do toga ne dođe.

Razgovarao: Adib Zekić (Obajvljeno u Nezavisnim novinama: Naša riječ, Broj 3890, 28.03.2017.)

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u