KakanjLive | Subota, 18.11.2017. godine

Sve o razgraničenju BiH sa Srbijom

03.11.2017. - Duguju nam novac, razmjena teritorije ne dolazi u obzir

1000_1509633767MAPA_SARENI-drina

Autor: Almir Šarenkapa

Kako se približava posjeta članova Predsjedništva BiH Beogradu, početkom decembra, ponovo je aktueliziran problem granice između dvije države. Na granici sa Srbijom naša zemlja ima tri neriješene tačke, a to su područja hidroelektrana Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera za ove energetske objekte, kao i dio općine Rudo kroz koji prolazi dio pruge Beograd-Bar.

"Neuralgične" tačke na granici sa Srbijom GRAFIKA: FAKTORPodručje HE Zvornik 1Područje HE Bajina Bašta

Zapravo je problem, koji je i u središtu ove priče, razgraničenje na Drini u općinama Zvornik, Višegrad i Srebrenica, na čijim se teritorijama nalaze spomenute akumulacije. Pozadina svega je, kao što se da i pretpostaviti, novac.

Novac i teritorija

O kolikom iznosu se radi pojasnio je predsjednik Stranke za BiH i bivši direktor JP Elektroprivreda BiH Amer Jerlagić u izjavi za TV1.

- Od 1992 godine, kroz turbine hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik 1 proteklo je više od pet milijardi eura kilovat sati i sve je to uzela Srbija. Zamislite kad Vučić dođe u Srebrenicu i kaže, tada načelniku Durakoviću, da će dati pet miliona. Šta je pet miliona maraka u odnosu na pet milijardi eura koje su protekle kroz turbine dvije hidroelektrane – kazao je Jerlagić.

Zapravo, procjene govore da Srbija našoj zemlji, za proizvedenu, a neisporučenu električnu energiju u ove dvije hidrocentrale, u periodu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma na ovamo, duguje 1,5 milijardi maraka. Ako bi se kao referentna godina uzela 1992., taj iznos bi bio daleko veći.

Svojevremeno je, u izjavi za Faktor, bivši federalni premijer Edhem Bičakčić pojasnio kako je nastao ovaj dug.

- Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik izgradila je Republika Srbija u okviru bivše Jugoslavije, ali sa pravom da, nakon određenog perioda korištenja, dođe do podjele tih potencijala između BiH i Srbije. Hidroelektrana Zvornik je i pravljena tako da su dvije mašine na jednoj, a dvije na drugoj strani. Bilo je predviđeno da se proizvedena električna energija dijeli u omjeru od po 50 posto između BiH i Srbije, nakon što Srbija vrati uložena sredstva. Što se tiče Bajine Bašte, tu je situacija još više u korist BiH, s obzirom na to da je samo lokacija brane na granici BiH i Srbije, a dalje se Drina i jezero većim dijelom "uvlači" u BiH. Kada bi se tu proizvedena električna energija dijelila prema odnosu površina, BiH bi pripalo 80 posto, a Srbiji 20 posto – pojasnio je Bičakčić.

Međutim, pregovori o utvrđivanju granice na Drini blokirani su već nekoliko godina.

- Cijeli proces je trenutno na čekanju jer se u Srbiji treba formirati komisija koja bi pregovarala o utvrđivanju granice sa BiH – kazao nam je predsjednik Komisije za granice BiH Edin Kučuković.

1000_1509633845drina-zvornik-granica

Ono što predlaže Srbija je da prostor hidroelektrana Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera, treba u potpunosti da pripadnu Srbiji. Također, za područje općine Rudo, kroz koji prolazi pruga Beograd-Bar, predlažu razmjenu teritorija.

Razmjena teritorija nije opcija

- Što se tiče općina Zvornik, Višegrad i Srebrenica, tu se i ne može govoriti o razmjeni, jer Srbija ne može BiH ponuditi neku teritoriju sa hidroelektranama i jednake površine kao što je prostor kojeg traže uz Drinu. Naime, razmjena podrazumijeva da teritorije moraju biti jednake i po kvantitetu, odnosno po površini, ali i po kvalitetu. Osim toga, obišli smo sva sporna područja i što se tiče podrinjskih općina, lokalno stanovništvo ne želi da se obavi bilo kakva razmjena, odnosno da taj dio BiH pripadne Srbiji. Što se tiče općine Rudo, u razgovoru sa općinskim vlastima, rečeno nam je da je razmjena moguća, ali u jednom strogo ograničenom, manjem obimu. Napokon, razmjena teritorija podrazumijeva obostrani pristanak i niko BiH ne može nametnuti obavezu da pristane na razmjenu teritorija – istakao je Kučuković.

Kao argument zašto bi područja hidroelektrana Zvornik 1 i Bajina Bašta trebala pripasti Srbiji, šef diplomatije našeg istočnog susjeda Ivica Dačić je kazao kako nije logično da međudržavna granica ide sredinom hidrocentrale i da se dio postojenja nalazi u jednoj, a dio u drugoj državi.

- To ne može biti nikakav argument, jer postoje međunarodna pravila prilikom utvrđivanja granica. Uostalom, Srbija ima istu situaciju sa Rumunijom, na prostoru hidroelektrane Đerdap, pa to nije koristila kao argumennt da preuzme dio teritorije Rumunije – dodao je Kučuković.

Sredinom Drine

A međunarodna pravila kažu da, ukoliko se rijeke koriste kao prirodna granica između dvije države, onda se granična linija povlači sredinom toka. Takav je zaključak uvršten i u nalaze Badinterove komisije, kao preporuka za određivanje granica između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Svemu ovome treba dodati i da je Srbija dužna plaćati naknadu za potpoljeno zemljište općinama koje su zahvaćene ovim akumulacijama, a to su Zvornik, Višegrad, Rogatica i Srebrenica. Prema posljednjim procjenama, dug Srbije prema ovim lokalnim zajednicama od 1992. godine je narastao na više od 200 miliona maraka.

Zvornik bi na osnovu neisplaćene odštete trebao dobiti 93 miliona KM, Višegrad 52,5 miliona KM, Srebrenica 38 miliona KM, a Rogatica 18 miliona KM.

Posljednji put se o ovom pitanju razgovaralo na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije, u novembru 2015. godine. Tada je dogovoreno da će biti sačinjena radna grupa koja će utvrditi preciznu visinu duga, način otplate, kao i način plaćanja ove naknade u budućnosti. Međutim, ta radna grupa nikada nije ni formirana, a kamoli da su ove općine dobile svoj novac.

1000_1509633843bajina_basta_-_granica

O pitanju granice između BiH i Srbije nedavno su, prilikom sastanka u Beogradu, razgovarali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik. Nakon tog sastanka Dodik je izjavio kako podržava stavove Srbije u vezi sa pitanjem granice sa BiH.

Dodikove i Vučićeve želje

Praktično, Dodik bi da Srbiji pokloni dio tertitorije BiH. Kako to nije Dodikovo vlasništvo, a ni entitet RS ne može donositi odluke umjesto države BiH, pitanju se mora pristupiti ozbiljnije, a ne po Dodikovim i Vučićevim željama.

Međutim, u RS-u ima i drugačijih razmišljanja.

- Ovo je čisti interes, jer se koristi resurs države od kojeg niko u BiH nema koristi, a druga strana ostvaruje ekstra profit. Ovo nije riješeno, jer se umiješala politika i to na način kojeg bih nazvao politikanstvom. Mi možemo biti braća, ali nam kese nisu sestre. Kad iz RS-a pošaljemo bolesnike na VMA u Beograd, mi to uredno platimo. Isto je kada dođe pšenica, ili bilo šta drugo iz Srbije, mi to uredno platimo. Tako treba riješiti i ovo pitanje – kazao je nedavno za Faktor potpredsjednik NDP-a Zdravko Krsmanović.

FAKTOR

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u