KakanjLive | Četvrtak, 19.09.2019. godine

Šta je famozni ANP oko kojeg se diže prašina

26.08.2019. - Sjeverna Makedonija je 14 godina predavala ANP, iako je sve uvjete bila ispunila 2009. ali zbog grčke blokade čekali su još 10 godina

nato

U martu mjesecu ove godine američki ambasador u BiH Eric Nelson prilikom posjete Banjoj Luci poručio je da „predavanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) nije pitanje članstva u NATO-u već produbljivanje postojećeg partnerstva s tom organizacijom“.

-Čuo sam mnogo razmišljanja onih koji nisu spremni da podrže članstvo. Njiima sam objasnio da je važno da se sada radi na partnerstvu s NATO-om, a članstvo je važno pitanje o kojem će trebati razgovarati, ali to pitanje će doći na red za mnogo godina. Pitanje članstva ne treba da prepriječi put partnerstvu koje imamo danas i trebamo gledati kako da ga unaprijedimo, rekao je Nelson, dodajući:

-Predavanje Godišnjeg nacionalnog programa je tehničko pitanje. To nije komplicirano pitanje koje ne bi trebalo politizirati. Na koji način će vlasti riješiti to pitanje je na njima da odluče. Ja ne mogu davati svoje mišljenje o tome- rekao je Nelson prije pet mjeseci.

Šta je zapravo famozni ANP oko kojeg se posljednih dana na bh. političkoj sceni podigla prašina? Da li je to korak do članstva BiH u NATO savezu, članstvo u Savezu ili tek jedna od usputnih stepenica na dalekom NATO putu koji čeka našu državu?

Ulazak novih članica u NATO reguliran je na osnovu člana 10. Vašingtonskog ugovora iz 1994. godine. U skladu s ovim članom, Savez se od prvobitnih 12 proširio na današnjih 29 država članica. Na Samitu NATO-a, održanom u Vašingtonu 1999. godine, s ciljem pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice Saveza zaključen je Akcioni plan za članstvo.

Akcioni plan za članstvo predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u.

Akcioni plan prilagođava se potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantira zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u.

Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a, koje zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Put do članstva u NATO-u putem Akcinog plana za članstvo do sada su prošli Češka, Mađarska i Poljska koje su članicama NATO-a postale 1999. godine, zatim Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija i Slovenija koje su postale članice 2004. godine, Albanija i Hrvatska koje su članice Saveza postale 2009. godine, te Crna Gora koja je u NATO ušla 2017. godine. Trenutno se za NATO putem Akcionog plana za članstvo priprema Sjeverna Makedonija.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je, 10. juna 2009., usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. U aprilu naredne godine, stigao je pozitivan odgovor sa Samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra prošle godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, nakon devet godina čekanja, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP) iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Ovom odlukom NATO je odobrio aktivaciju MAP-a za našu zemlju.

Tri su uslova bila iz Talina 2010. godine, a BiH je ispunila dva, dok treći knjiženje vojne imovine je i dalje na čekanju, zbog opstrukcija iz entiteta Republika Srpska.

Godišnji nacionalni plan se NATO-u predaje svake godine.

Sjeverna Makedonija je 14 godina predavala ANP, iako je sve uvjete bila ispunila 2009. ali zbog grčke blokade čekali su još 10 godina. Sve članice NATO-a, u februaru ove godine, potpisale su pristupni protokol sa Sjevernom Makedonijom, koja bi po završetku procesa krajem ove ili početkom 2020. godine trebalo da postane 30. članica NATO-a.

Primjera radi. Gruzija je predala deset Godišnjih nacionalnih programa do sada, ali o članstvu u NATO-u još uvijek nema nikakvih naznaka.

Ko su članice NATO-a

Države osnivači NATO-a (12 država koje su 4. aprila 1949. godine u Washingtonu potpisale Sjevernoatlantski ugovor):

Belgija, Danska, Island, Luksemburg, Norveška, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Italija, Holandija, Portugal, Sjedinjene Američke Države.

Savezu je s vremenom pristupilo još sedamnaest europskih država, u sedam krugova proširenja:

-1952. Grčka, Turska

-1955. Njemačka

-1982. Španija

-1999. Češka, Poljska, Mađarska

-2004. Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija

-2009. Hrvatska i Albanija

-2017. Crna Gora.

FAKTOR

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u