KakanjLive | Četvrtak, 14.12.2017. godine

Prisilni brak kao drugo ime za ropstvo

03.08.2017. - Emiru je nakon višestrukog silovanja srpski vojnik odveo kući, promijenio joj ime i "vjenčao je", rodila mu je dvoje djece. Deset godina kasnije, zajedno s djecom napustila je tu zajednicu.


prisilnibtelssst

FOTO: ILUSTRACIJA FOTO: ILUSTRACIJA
Ne postoji podatak koliko je žena tokom ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini pristalo na brak s neprijateljskim vojnicima s ciljem spašavanja vlastitih života. Razlog zašto “prisilni brak” nije uvršten u presude kao zločin protiv čovječnosti, smatraju stručnjaci, jeste šutnja i odbijanje da se o tome svjedoči.

Emira je prva javno progovorila o elementima djela koja se pravno kvalifikuju kao “prisilni brak”. Za ovakve priče znaju samo pojedinci, a kao razlog stručnjaci navode strah žena da bi mogle biti odbačene ili teško kažnjene, uz osjećaj stida koji prati žrtve seksualnog nasilja.

U Haškom tribunalu potvrdili su da nisu procesuirali slučajeve prisilnog braka, napominjući da postoji presuda kojom je sankcionisano krivično djelo porobljavanja ili stavljanja u ropski odnos a što je imalo elemente prisilnog braka.

Sud u Sijera Leoneu je 2008. godine prisilni brak prepoznao kao kategoriju zločina protiv čovječnosti.

- Ustanovili su razliku između prisilnih brakova i seksualnog ropstva navodeći da, iako prisilni brakovi mogu uključivati prinudni seks i lišenje slobode (elementi seksualnog ropstva), oni imaju dodatne elemente, prisilnu bračnu zajednicu, koja rezultira velikom fizičkom i mentalnom patnjom - pojasnili su u Haškom tribunalu.

Sud u Sijera Leoneu otvorio je niz pravnih pitanja u vezi s davanjem pristanka na ovu vrstu braka, kao i pravnim statusom djece.

Više od deset godina kasnije

Emira, koja je deset godina nosila ime Mira, kazala je da nije puno odlučivala o odlasku sa srpskim vojnikom.

- Došao je s vojskom i rekao da bi me vodio. Čovjek u čijoj sam kući bila govorio je kako bi bilo dobro da idem s njim, da će to biti način da sačuvam glavu. Nikada ranije nisam vidjela tog vojnika. Bio je mnogo stariji od mene. Odveo me…- kazala je ona.

Amra Delić iz Klinike za psihijatriju i psihoterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Greifswald (Njemačka) navela je da je prvi susret sa ženom koja je bila u prisilnom braku imala prije deset godina, iako je i prije toga od svojih klijentica čula da su “pristajale na brak kako bi bile oslobođene”.

- Da ti pravo kažem, nikakvu ja zahvalnost nisam osjećala. Toliko sam puta pomislila da bi bilo bolje za sve da su i mene ubili tih dana kada su ubili sve moje - rekla je Emira komentarišući da li je oslobođena zato što je pristala na brak s neprijateljskim vojnikom.

O prisilnim brakovima, smatra Delić, godinama se šuti zbog tih žena, preživjelih žrtava seksualnog nasilja, jer one ne žele da se podsjećaju, započele su nove živote ili žele u potpunosti zaboraviti prošlost.

- Reakciju dugotrajne šutnje prati osjećaj nepovjerenja, dvostrukog straha od toga da bi, s jedne strane, mogle biti teško kažnjene ako bi o tome progovorile, a s druge, neprihvaćene i odbačene kao izdajnice svog roda - kazala je Delić, istaknuvši da je, prema istraživanju koje je provela među 105 preživjelih žrtava seksualnog nasilja u BiH, došla do zaključka da prosječno vrijeme kada progovore o onom što su preživjele jeste između 11. i 15. godine nakon događaja.

Iako Haški tribunal nije procesuirao slučajeve prisilnog braka, kao značajan naveden je predmet “Kunarac i ostali” jer je procesuirano krivično djelo porobljavanja ili stavljanja u ropski odnos, a što ima elemente prisilnog braka.

- Tokom suđenja svjedočilo je više od 20 žena o višestrukim djelima silovanja i raznim napadima i zastrašivanjima. One su govorile o tome da su bile primorane da rade kućanske poslove, slušaju i nisu mogle da se slobodno kreću. Bile su prodavane i kupovane kao roba. Ukratko, živjele su kao robovi - pojasnili su u Haškom tribunalu.

Međunarodno pravo je povezalo ropstvo s djelima prinudnog rada, a presuda Kunarcu i ostalima, kako smatraju u Tribunalu, definiciju ropstva je proširila na seksualnu torturu.
Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač i Zoran Vuković osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora za zločin počinjen u Foči.

Osjećaji variraju prema djeci

Sud u Sijera Leoneu je prisilni brak prepoznao kao posebnu kategoriju zločina protiv čovječnosti.
Rad ovog suda je otvorio niz pravnih pitanja koja se tiču davanja pristanka na ovu vrstu braka, kao i statusa djece “rođene u toj vezi”. Pravni stručnjaci smatraju da se u situaciji konflikta, gdje je dinamika moći između vojnika i civila toliko prinudna, voljno pokoravanje pa čak i afirmativni pristanak ne mogu priznati kao pristanak.

Delić je pojasnila da su posebno složena osjećanja prema djeci koja nastaju u toj vrsti braka, u kojoj se, ako nema stručne pomoći, može dugo ostati “zaglavljen kao u začaranom krugu”.

- Osjećaji variraju od mržnje prema djeci jer je ona podsjećaju na zločine koje je pretrpjela, preko osjećaja krivnje zbog te mržnje, kao i osjećaja ljubavi prema djeci jer ih je nosila i odgaja ih - rekla je Delić.

Alisa Muratčauš, projekt koordinatorica sekcije žena logorašica u Kantonu Sarajevu, ispričala je da zna za jedan slučaj prisilnog braka djevojke iz Foče. Najprije je bila silovana, a kako je bila mlada i lijepa, onda ju je jedan vojnik na neki način spasio. Spasio je taj Srbin koji je oženio. Dobila je s njim dvoje djece, a onda pobjegla od njega. Sada živi u Londonu.

U Udruženju “Žena žrtva rata” također su se susretali sa slučajevima da preživjele žrtve seksualnog nasilja budu spašene stupanjem u brak s neprijateljskim vojnikom.

- On je jednoj ženi bio spasilac, iako se protivila njegova porodica i imao je velike probleme. Kada se rat završio, ona je pobjegla. Ima i slučaj gdje ju je ‘muž’ pustio prvo da vidi roditelje, drugi put joj dao jedno dijete da ide s njom i onda mu se ona vratila. Kad su joj njeni roditelji dali malo para, ona je s djecom napustila BiH - kazala je Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”.

Žene iz Bosne i Hercegovine prve su otvoreno progovorile o onom što su preživjele tokom ratnih dejstava. Potakle su mnoge žene širom svijeta da progovore i krenu u pravnu borbu. Kada je u pitanju prisilni brak, ne postoje statistički podaci u koliko slučajeva se dogodio i da li će ti slučajevi ikada biti procesuirani.

 

faktor.ba

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u