KakanjLive | Utorak, 22.10.2019. godine

Predstavljen roman o kralju Tvrtku

31.07.2019. - Poslije promocije romana Ljetopis o kralju Tvrtku, Kakanjski dani su još jednom imali događaj koji opravdava njihovo organizovanje, a na nama je da ovaj roman prihvatimo i čitamo kao obavezno štivo za svakog Bosanca i Hercegovca



U dvorištu Gradske biblioteke, u okviru Kakanjskih dana, predstavljen je roman Jasmina Imamovića, Ljetopis Kralja Tvrtka. Sve prisutne, govoreći kratko o autoru i recenzentu romana, pozdravio je direktor Gradske biblioteke Senad Čišija. Tokom večeri, dijelove romana čitali su glumci Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice Miroljub Mijatović i Anđela Ilić.

„Prvi i najslavniji bosanski kralj rodio se oko 1338. godine. Već sa 15 godina posatao je bosanski Ban, a nakon što je smirio pobunu domaćeg plemstva te uredio odnose sa Hrvatskougarskim kraljem Ludovigom I, Tvrtko se 1377. godine okrunio za kralja. Tokom vladavine proširio je teritorij svoje države tako da je obuhvatile mnoge krajeve današnje Hrvatske: Split, Trogir, Šibenik, otoke Brač, Hvar i Korčulu. Nazivao se kraljem Bosne, Raške, Dalmacije, Hratske, primorja. Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni i duhovni napredak. To ga je učinilo najvećim vladarom o povijesti srednjovjekovne Bosne. Umro je 1399. godine u utvrdi Bobovac. Naslijedio ga je polubrat Stjepan Dabiša“, sve je ovo o kralju Tvrtku na početku promocije rekao recenzent ovog Ljetopisa i bh. pisac Mile Stojić. Ne slučajno. Ove osnovne podatke o Kralju Tvrtku trebao bi znati svaki prosječno obrazovani stanovnik BiH. Objasnio je i zašto. Naime, prije nekih desetak godina, jedna grupa pisaca predlagala je da se preimenuje sarajevska ulica Kralja Tvrtka. Umjesto opjevanog srednjobosanskog vladara, ulica je trebala ponijeti ime jednog suvremneog pisca. Nekolicina intelektualaca usprotivila se ovoj inicijativi jer bi to značilo zaboravljanje koje kažnjava. Zaista morate biti veliki ignorant ili nemati dobre namjere pa da iz bosanskohercegovačkog glavnog grada izbrišete ulicu jedne od najznačajnijih bh. ličnosti svih vremena. I upravo je ovo mišljenje recenzenta Stojića ono što treba zapamtiti. Kralj Tvrtko I je jedna od najznačajnih bh. ličnosti svih vremena.

Naša srednjovjekovna povijest je nedovoljno pročavana, a upravo to je bio glavni motiv za Jasmina Imamovića da napiše ovaj roman. Bosanska povjest se uzima kao neispisana ploča na koju se uvijek pokušava unositi nova istorija, rekao je Stojić i nastavio predstavljanje Ljetopisa o kralju Tvrtku, vodeći dijalog sa autorom Jasminom Imamovićem, kojem je ovo šesti objavljeni roman.
Kada i kako je nastajao ovaj ljetopis? Pored silnih obaveza i poslova u politici i kao gradonačelnik Tuzle, kada nađe vremena za pisanje romana, bilo je jedno od pitanja. Na što je Imamović rekao,

„Neko se bavi rekreacijom, ide u ribolov, a ja u slobodno vrijeme pišem romane. Mene to odmara.

Stojić je citirao i jedan komentar koji kaže da Jasmin piše o Kralju Tvrtku kao član SDP-a?Na što je uslijedio kratak odgovor:

"Nema to veze ni sa jednom partijom".

A zatim nastavio da govori o Kralju Tvrtku kao suverenu koji je bio izuzetno moćan i ugledan, rekavši:
"U romanu govorim o periodu od 1353. do 1390. To je okvir ovoga romana. Fascinirala me Tvrtokova biografija. Na istoku mu je Dušan silni, na zapadu Lajoš ili Ludovik I Veliki, kralj skoro čitave Evrope. Tvrtko u tim okolnostima dolazi na prijesto sa 15 godina. Kao mladi Ban (1633.) on odbija krstaški pohod kojeg je Papa naredio Ludoviku na patarene u Bosni. Pobjeđuje najvećeg kralja, potpuno ga potuče. Na drugoj strani umire Car Dušan. Raspada se srpsko i ugarsko carstvo i Tvrtko sve te okolnosti koristi i širi teritoriju Bosne. Pri tome se ne bavi okupacijom i silom. Nego kada se raspada neko kraljevstvo njemu dolaze delegacije na dvor u Sutisci (Kraljevoj Sutjesci) iz Splita, Brača, Hvara, Trogira i traže da ih se primi u Bosansko kraljevstvo. I Tvrtko postaje kraljem i Bosne i Raške (dobar dio Srbije), Slavonije, Dalmacije i Hrvatske sa izuzetkom Zadra i Dubrovnika. Gradi Herceg Novi, uzima Prevlaku, Bokokotorski zaljev i grad Kotor. U jednom vremenskom periodu najvećim dijelom Evrope su vladala djeca od dva brata. To su Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić i ugarska kraljica Elizabeta Kotromanić. Poznati most Eržebet u Budimpešti po njoj je dobio ime. To je bosanka rođena u Srebreniku. Udovica ugarskog kralja. To je najpoznatija i najcjenjenija Ugarska kraljica".

Govoreći na ovaj način o Ljetopisu i Kralju Tvrtku, Jasmin Imamović je ovim romanom nastojao popuniti prazninu koja o istorijskim ličnostima i činjenicama vlada kod ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini. Pokušao je reći da je Bosna i Hercegovina, matica oko koje se gradio suživot i oko koje su se ujedinjavali narodi na slavenskom jugu. Uspio je. Na nama je da Ljetopis o kralju Tvrtku prihvatimo kao obavezno štivo, čitamo i pamtimo. Još jedno su Kaknjski dani imali događaj koji opravdava njihovo organizovanje.

A.Zekić/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u