KakanjLive | Subota, 14.12.2019. godine

Poziv na bosanski kraljevski dvor u Kraljevoj Sutjesci

14.04.2019. - U ponedjeljak 15. aprila 2019. godine, s početkom u 13:30 sati, na kraljevskom dvoru u Kraljevoj Sutjesci, u duhu svečanosti obilježavanja 15. aprila – Dana općine Kaknja, bit će upriličen svečani program u okviru kojeg će biti održan čas historije


O kraljevskom dvoru govoriće gvardijan Željko Brkić, a o historiji našeg grada historičar Alen Zečević. U svom obraćanju Zečević će podsjetiti na kontekst nastajanja Povelje bosanskog kralja Stjepana Dabiše iz 1392. godine, prvog do sada poznatog dokumenta u kojem je Kakanj zabilježen imenom kakvo i danas nosi. Biće riječi o statusu i razvoju Kaknja u vrijeme srednjovjekovne bosanske države, osmanske, austrougarske uprave i, konačno, njegove recentne prošlosti. Svi prisutni će imati priliku da poslušaju recital “Zapisi o zemlji” koji izvodi glumac Irfan Kasumović uz pratnju violinistice Jasmine Šehanović.

zidinedvoraOstaci kraljevskog dvora

Pozivamo građane Kaknja i goste iz drugih gradova da prisustvuju ovom događaju, posebno što se puno više posjećuje kraljevski dvor na Bobovcu, u odnosu na kraljevski dvor u Kraljevoj Sutjesci. I na jednom i na drugom dvoru doneseno je ili potpisano više dokumenata koji govore o diplomatskoj aktivnosti srednjovjekovne Bosne, što direktno potvrđuje njenu državotvornost u međunarodnim razmjerama. Kraljevski dvor u Kraljevoj Sutjesci se nalazi na Grgurevo, a na dva dijela je podjeljen potokom Urva.Zaista, po svemu pravo mejsto da se govori o Kaknju i bosanskohercegovačkoj povjesti na Dan općine Kakanj.

Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća u vrijeme jednog od najznačanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II Kotromanića. U srednjem vijeku često su ovaj gradić nazivali ”Curia bani” (Banski dvor), jer su u njemu boravili bosanski banovi Kotromanići. Kada se bosanska država počela snažnije razvijati, Kraljeva Sutjeska i njen obližnji gradić Bobovac bili su središte državne vlasti.

curiabaniU srednjem vijeku kraljevski dvor u Sutjesci je nazivan ”Curia bani” (Banski dvor)

Tvrtko I je naizmjenično stolovao u Sutjesci ili Bobovcu, gdje je izdao niz državnih listina (dokumenata) koji su značajni za historiju Bosne. Tvrtkov nasljednik Dabiša i njegova udovica Jelena (Gruba) stolovahu u Sutjesci. U državnim dokumentima izdanim u Sutjesci se pominju Tvrtko II Tvrtković, kralj Ostoja i kralj Stjepan Tomaš.
Arheolog Pavao Anđelić svojim istraživanjem 1969-1970. riješio je zagonetku vladarskog dvora u Kraljevoj Sutjesci. On je iskopao temelje palače, koju je, kako se pretpostavlja, započeo graditi ban Stjepan II Kotromanić u prvoj polovici XIV stoljeća. Ruševine vladarskog dvora se nalaze na brežuljku zvanom Grgurevo s desne strane Trstionice u blizini Franjevačkog samostana i crkve. Anđelić je najprije otkrio sjeverni dio palače u predjelu današnjeg samostanskog vrta s pročeljem dugim 50 metara koje je bilo pojačano potpornim zidom. Ispred nje su iskopani ostaci zidova crvke Sv. Grgura, duge četrnaest metara. To je, u stvari, bila dvorska kapela, kako se navodi u povelji kralja Tvrtka koja je posvećena sv. Grguru.

koritopotokurvaKorito potoka Urva

Istraživanjem dalje prema jugu Anđelić je izvan samostanske zgrade uz potok Urvu našao tri zgrade: donja palača duga 38, gornja palača duga 45 i dodatak dug 15 metara. Vodena erozija je odnijela golem dio temelja zgrade.

A.Zekić/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u