KakanjLive | Četvrtak, 12.12.2019. godine

Mušija-Zbog pogrešne prakse umjetnost je često otuđena

09.11.2019. - Mirza Mušija, bh. dramski umjetnik i odnedavno direktor Kulturno-sportskog centra Kakanj, niže profesionalne uspjehe. Otkako je preuzeo direktorsku funkciju programski je preporođena JU KSC Kakanj, a predstava Državni lopov u kojoj glumi uskoro ulazi u 15. godinu igranja

 

mirzamusijafotojedan
Mirza Mušija JU KSC Kakanj (Foto: Aida Redžepagić), Piše: Mirza Abaz

Ovog glumca, ali i reditelja, javnost pamti uglavnom po rolama u filmovima Kušlat i ekranizaciji romana Dugo svitanje autora Halida Kadrića u produkciji TVSA, a pojavljivao se i u filmovima Sevdah za Karima i Reket. Tu su i pozorišne predstave U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, Brak ili mrak, Bliže, Dobri ljudi u vremenu zla, Ludilo udvoje i druge. Ostavimo li navedeno po strani, na njegovu popularnost i prepoznatljivost posebno su utjecale uloge u humorističnim serijalima Nagovorite ljudima i Nadreality show.

Na početku našeg razgovora Mušija se osvrnuo na svoj rad u JU KSC Kakanj za koji je profesionalno vezan skoro deceniju, a na poziciji direktora je nepunu godinu i ističe kako je od samog preuzimanja ove funkcije nastavio raditi intezivno, tj. iza njega i njegove ekipe je mnogo realiziranih aktivnosti i projekata, radni elan ne jenjava, a posebno naglašava kako je sjajan tim s kojim radi i da bi im sve bilo teže da ne dobijaju nesebičnu podršku Općine Kakanj.

- Teško je izdvojiti neke projekte s obzirom na to da je djelatnost naše ustanove zaista široka, od pozorišta, sporta, muzeja, obrazovanja, ugostiteljstva, ski-centra, muzičkog centra, pa do najvećih i najznačajnijih manifestacija u Kaknju od kojih ću nabrojati samo neke, a to su Kakanjski dani, Novogodišnji program, Turnir u malom nogometu, Udahni Ponijere, Internacionalni festival mode BiH Golub mira, Međunarodni pozorišni festival za djecu FEDU itd. Mogli ste primijetiti da veći broj naših projekata ima prefiks međunarodni, što vam uveliko govori da smo izašli iz lokalnih okvira. Ono što bih naglasio je da sve ove aktivnosti imaju svoju mnogobrojnu publiku, zahvaljujući dobroj saradnji s vrtićima, osnovnim i srednjim školama, kao i saradnji s kakanjskim privrednicima i javnim preduzećima. Studio Teatar je posebna priča koja je polučila značajan broj projekata od kojih bih izdvojio Međunarodni teatarski festival Ljetne večeri Studio Teatra, koji iz godine u godinu postaje sve veći i sve kvalitetniji, a najveće zasluge za ovakav uspjeh svakako pripadaju kolegi Nusmiru Muharemoviću, govori Mirza Mušija.

Iako se u posljednje vrijeme sve više priča da je JU KSC Kakanj ponudio više kulturno-sportskih dešavanja nego neke slične ustanove u dosta većim gradovima, on govori da im nije u cilju da se porede s drugima, već su jednostavno vođeni željom da poboljšaju svoje kvalitete, daju veći angažman, nauče više, da budu bolji od sebe iz dana u dan.

Ipak, s rukom na srcu, govori da mu je drago što njihov rad nije ostao neprimijećen, ali objašnjava da je ovaj rezultat posljedica dugogodišnjeg ulaganja i truda njihovih prethodnika, kao i opredjeljenosti lokalne zajednice da ulaže ne samo u infrastrukturu, nego i u ljude, pogotovo u mladi i stručni kadar.

Treba objektivnije promišljati o potrebama današnje publike

S obzirom na to da je poslom primarno vezan za Kakanj, Mirzu Mušiju smo pitali koliko je zapravo bitno kulturu decentralizirati, tj. udaljiti je od većih gradova i ponuditi kulturni sadržaj i publici u manjim sredinama.

- Ne mislim da kulturu treba udaljiti iz velikih gradova, jer zvuči malo grubo, pogotovo u kontekstu decentralizacije kulture, ali je potrebno decentralizirati sredstva za kulturu. Svakako je potrebno ponuditi kvalitetan kulturni sadržaj publici u manjim sredinama, potrebno je imati kvalitetan stručni kadar, programe koji će uključivati najmlađe naraštaje i omladinu, te na taj način strpljivo, istrajno i dugoročno graditi i njegovati buduću publiku. Potrebno se povezivati s drugim centrima i ljudima iz drugih gradova, oba entiteta i države, kroz zajedničke projekte, razmjene sadržaja i upoznavanje učiti, aplicirati i nastojati povući sredstva sa svih mogućih ponuđenih izvora. Kultura i znanje se dijeljenjem umnožavaju, dok se sredstva za kulturu iz godine u godinu umanjuju. Obično se ovo fakturiše "onima iz vlasti", ali moramo biti pošteni pa reći da je malo i do nas kulturnih radnika. Možda je došlo do zasićenja, do zatvaranja u neke uske krugove koji slično ili čak isto promišljaju, a tamo gdje svi isto misle i nema nekog posebnog mišljenja. Potrebno je to sve osvježiti novim i mlađim ljudima koji će objektivnije promišljati o stvarnim potrebama današnje publike, dodaje on.

mirzafotkadvaFoto: Aida Redžepagić

Mušija smatra da je umjetnost sama po sebi otvorena i da komunicira sa svima te podvlači kako ona nikako nije i ne smije biti elitistička, rezervirana samo za određenu grupu ljudi. On napominje kako su glumci i teatarski i filmski radnici uopćeno jednim dijelom svojom pogrešnom praksom mistificirali i otuđili umjetnost od običnih ljudi, koje nikako ne bi smjeli potcjenjivati, jer oni, kako napominje, itekako mogu prepoznati pravu i istinsku umjetnost.

- Ilustracije radi, umjetnost je poput čiste nabujale rijeke koja teče i nudi svakome mnoštvo blagodati, ali zavisi šta će i koliko ko iz nje zahvatiti. Ljudi s većim obrazovanjem, intelektualnim i duhovnim kapacitetima su poput onih s velikim testijama, pa će zagrabiti i popiti više, ali i oni s nižim stepenom obrazovanja trebaju čistu vodu, pa će zagrabiti manje, ali i to što zagrabe je čista rijeka. Međutim, ljudi iz želje da imaju samo za sebe ovu vodu, naprave branu i u konačnici dobiju baru iz koje niko neće da pije, osim nekih vodozemaca, kukaca i gmizavaca, metaforično objašnjava Mušija.

Glumci konstantno moraju raditi na sebi

Komedija Državni lopov, koju Mirza Mušija igra skupa s Nusmirom Muharemovićem i Irfanom Kasumovićem, ulazi u 15. godinu igranja. Ovo je jedan pozorišni fenomen iz razloga što spada u red najstarijih "živih" predstava u BiH.

- Prije mene je u njoj igrao kolega Smailhodžić, a ja sam je za ovih pet godina odigrao više od stotinu puta. Ova predstava je igrana ne samo u mnogim gradovima BiH, nego i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Švedskoj i svaki put igramo pred punim salama s istim žarom i radošću. To je jedan od kvaliteta ove predstave i razlog zašto ima ovoliki uspjeh. Što se tiče rada na televiziji i filmu, tu je malo specifičnija situacija. Generalno smo zakazali produkcijski, snimamo malo filmova, tako da nemamo puno prilika da zaigramo u filmu. Međutim, to nije razlog da glumci konstantno ne rade na sebi, da istražuju i da se nude drugim i većim tržištima. Onaj ko traži naći će. Da li je teatar prirodno glumčevo stanište? Mislim da je dobrom glumcu svako stanište, svaki medij, prirodno stanište, stava je ovaj bh. glumac.

On naglašava da mladi glumci koji na vrijeme shvate da stvari treba uzeti u svoje ruke, jer od čekanja nema ništa, imaju velike šanse da dočekaju ljepša vremena. Poručuje da će ona doći onima koji ih učine ljepšim, a to se postiže samo radom, učenjem i trudom.

- JU KSC Kakanj prvi put otkako postoji priprema mali pozorišni spektakl u vidu mjuzikla Aladdin. S obzirom na to da se radi o velikom projektu u kojem imamo više od stotinu učesnika, odlučili smo se za koprodukciju s Udruženjem FANI iz Sarajeva i saradnju s Baletnom školom Ars iz Zenice. U ovom projektu učestvuju imena poput Alme Ferović, Fahrudina Kučuka, Jennifer Sarver iz SAD-a, Aldina Tucića, ali i domaćih snaga poput Mirze Bajramovića, Damira Čobe, Armena Škobalja, Amile Pašalić, Emine Bajtarević i dr. Paralelno snimam nastavak serijala Nagovorite ljudima s kolegama Aidom Bukvom i Almirom Čehajićem Batkom te pripremamo novu predstavu Moguća misija podržanu od USAID-a i IMEP-a, a koja je svoju premijeru imala u BNP-u Zenica 30. oktobra 2019. godine, zaključuje naš razgovor Mirza Mušija najavom novih projekata.

Izvor: KLIX

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u