KakanjLive | Subota, 15.12.2018. godine

Ljevica priprema teren za koaliciju sa SDA i HDZ-om

04.12.2018. - Sama činjenica da su lideri ljevice od izričite tvrdnje da neće u vlast s nacionalnim strankama, do izjavljivanja da im nude da podrže manjinsku vladu, pokazuje da je već počela priprema terena za moguću veliku koaliciju na nivou Federacije i u skladu s njom traženje opravdanja za vlastite glasače zašto se u nju ulazi

koalicija-slika

Izvor: Slobodna Bosna

Jučer je u Sarajevu održan sastanak čelnika četiri stranke – lider SDA Bakir Izetbegović je ugostio je kolege iz Bosanskohercegovačkog bloka, Nermina Nikšića (SDP), Predraga Kojovića (Naša stranka) i Željka Komšića (DF). Dogovor oko formiranja vlasti nakon izbora nije postignut a čini se da zadugo i neće jer, prema onom što je procurilo sa sastanka je da  tzv. bh. blok ne želi koalirati s ključnim strankama u BiH koje su ostvarile relativnu izbornu pobjedu u Federaciji BiH (SDA i HDZ) i na razini države (SDA, SNSD, i HDZ).

Na jučerašnjem sastanku kod Izetbegovića, gavnu riječ imao je lider Naše stranke, Predrag Kojović, koji je na sastanku rekao Izetbegovićiu šta Bh. blok neće, da bi  naakon sastanka  rekao novinarima šta Bh. blok hoće.

“Imamo situaciju u kojoj SDA i HDZ nemaju dovoljan broj poslanika u Federalnom domu da formiraju vladu bez naše podrške, niti mi imamo dovoljnu snagu da formiramo Vladu bez njihove podrške. Zašto ne razmišljati o tome da napravimo manjinsku federalnu vladu koju će činiti SDP, DF i Naša stranka. Neka SDA i HDZ podržavaju na način kako smo mi to radili. Ako smatraju da je nešto korisno neka podrže, ako ne smatraju neka budu protiv toga”, kazao je Kojović, koji je otkrio da nije uspio pročitati Program rada koji je za sastanak predložila SDA.

No, šta tačno ova izjava Kojovića treba da znači?

Manjinska vlada je izraz koji se koristi za vladu, odnosno izvršnu vlast u državi s parlamentarnim sistemom, a koja je sačinjena od predstavnika političke stranke ili stranaka koji u parlamentu nemaju većinu.

Manjinska vlada nastaje onda nakon što najveća stranka ili blok stranaka nije u stanju dobiti, odnosno izgubi dotadašnju apsolutnu većinu u parlamentu, a s druge strane niko drugi ne može sastaviti apsolutnu većinu, odnosno koalicijsku vladu. U takvim situacijama se umjesto novih i na neuspjeh unaprijed osuđenih pregovora o koaliciji, odnosno novih izbora jedna ili više opozicionih stranaka odlučuje vladajućoj stranci ili bloku dati tzv. tehničku podršku, tj. obavezuje se da će izglasati budžet kako bi omogućila redovno funkcioniranje državne uprave, odnosno da manjinskoj vladi neće izglasati nepovjerenje.

 

Takav je aranžman obično privremenog karaktera te traje samo do isteka mandata za trenutni saziv parlamenta, odnosno do tačno određenog roka. No, čak i prije tog roka se u određenim okolnostima može manjinskoj vladi izglasati nepovjerenje.

Manjinske vlade su, zbog nedostatka podrške za donošenje zakona ili važnih odluka, po svojoj prirodi slabe i privremenog karaktera; zbog toga ih se gotovo uvijek nastoji promijeniti s većinskim, odnosno koalicijskim vladama.

Iz navedenog jasno je da je Kojovićeva ideja o formiranju manjinske vlade na nivou Federacije, koja bi trebala funkcionirati naredne četiri godine, neozbiljna i gotovo nemoguća.

Pa, šta onda Kojovića motivira da daje ovakve izjave?

Ukratko, riječ je o sukobljavanju političkih želja sa političkom realnošću. Relativni pobjednik ovih izbora je SDA, pa tako u parlamentu Federacije BiH i ima najveći broj zastupnika, njih 28. HDZ ima njih 15, dok stranke ljevice zajedno imaju 32 mandata (SDP 16, DF 10, NS 6). Za formiranje nove Vlade FBiH potrebno je 50 ruku, što znači da bi stranke ljevice ukoliko bi išle samo s HDZ-om trebale u koaliciju uvući i manje stranke, dok bi sa SDA u vlasti to bila stabilna vladajuća većina.

Kako bi u pregovorima za ulazak u vlast sebi podigle cijenu, stranke ljevice odlučile su formirati zajednički blok na svim nivoima i na osnovu toga kao posjednik najvećeg broja mandata dobiti mjesta premijera kako na kantonalnom, tako i na državnom nivou. Kada je riječ o federalnom nivou vlasti tu se, prema pouzdanim informacijama, krije enormna želja Nermina Nikšića da kao predsjednik pojedinačno najjače stranke iz lijevog bloka ponovo zasjedne na funkciju premijera, te je spreman pod svaku cijenu spriječiti da SDA i HDZ s eventualnom manjinskim partnerima zaobiđu lijevi blok u formiranju vlasti (SDA i HDZ-u treba još 7 ruku).

Izazov koji se tu postavlja je šta ponuditi i koju kombinatoriku izabrati za formiranje vlasti, te kako se zbog eventualnog koaliranja s nacionalnim strankama opravdati vlastitim glasačima.

Politička realnost kaže da će zbog Doma naroda biti nemoguće formirati vlast bez HDZ-a. Bez SDA bi to bilo moguće, ali bi uključivalo daleko širu koaliciju s još nekoliko manjih stranaka, što predstavlja i veću opasnost za nove nestabilnosti i sukobe u vlasti.

Stoga, nerealne izjave poput toga da treba "formirati manjinsku vladu" zapravo predstavljaju taktiku manevrisanja da se s jedne strane iskoristi vlastiti snažan blok kako za "spuštanje cijene" SDA-u po pitanju eventualnog koalicionog sporazuma gdje bi kajmak s mjestom premijera i poželjnim ministarstvima pokupio lijevi blok, a s druge strane našlo opravdanje pred vlastitim biračima zbog čega se na kraju ipak ide u koaliciju s nacionalnim strankama.

No, sama činjenica da su lideri ljevice od izričite tvrdnje da neće u vlast s nacionalnim strankama, do izjavljivanja da im nude da podrže manjinsku vladu, pokazuje da je već počela priprema terena za moguću veliku koaliciju na nivou Federacije i u skladu s njom traženje opravdanja za vlastite glasače zašto se u nju ulazi.

Izvor: (S.B.)

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u