KakanjLive | Utorak, 16.10.2018. godine

Laži o drastičnim poskupljenjima

06.10.2018. - Šest najvećih laži i spinova kojima su kočene reforme u BiH: Šta je na kraju istina? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve. O šest ključnih spinova i istina u protekle četiri godine pišemo u nastavcima – drugi je Laži o drastičnim poskupljenjima

lazintekst
Sjećate li se analiza i predviđanja analitičara, političara, novinara... u protekle četiri godine, a u kojima su nas plašili poskupljenjima, raspadom države, promjenom demografske slike Bosne i Hercegovine, pogoršanjem položaja radnika i penzionera te brojnim drugim crnim prognozama? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve? Izdvojili smo nekoliko dominantnih tema kojima je cijela država bila zaokupljena posljednjih godina, a gdje su se iznosile vrlo površne ocjene i dezavuirala javnost.

Laži o drastičnim poskupljenjima

Izmjene zakona o akcizama, odnosno usvajanje seta zakona iz ove oblasti, gotovo cijeli mandat na izmaku bila je top tema. Glavni argument koji su protivnici povećanja akciza iznosili u medijima i u parlamentarnim klupama bio je taj da će sve biti drastično skuplje, od osnovnih životnih namirnica i drugih roba široke potrošnje, luksuznih roba i usluga. Šta se desilo? Do enormnih poskupljenja nije došlo.

Tvrdnje da će, ako poskupi benzin za 10 ili 15 feninga, proizvođači bilo čega odmah tu cijenu prebaciti na finalnu cijenu svog proizvoda, jednostavno su se ispostavile netačnima. Zašto se nisu obistinile crne prognoze o poskupljenjima, u nekoliko navrata u medijima je objašnjavao profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Muris Čičić.

Cijene u privredi ne formiraju se tako. Nema tu bukvalnog uključivanja svih troškova da bi se došlo do cijene. Imate stotine metoda određivanja cijena, i samo jedna je da se saberu svi troškovi i onda odredi. Ali to se u tržišnoj ekonomiji ne radi. U tržišnoj ekonomiji kompenzirate, imate različite profitne marže, različite troškove, različite situacije i možete određivati cijenu. Rijetko se dešava direktno uključivanje apsolutno svih troškova u cijenu. Ja ne znam otkud teza da će poskupjeti osnovne životne namirnice. Neće sigurno, jer sve to zavisi od tržišta i konkurencije na tržištu. To uglavnom izjavljuju ljudi koji ne bi trebali da se petljaju uopće u tu temu - kazao je Čičić odmah nakon usvajanja seta zakona o akcizama i putarinama.

Da li će gorivo značajnije poskupjeti u određenom trenutku, ovisi od cijena na svjetskom tržištu. Zašto se plasirala teza o masovnim poskupljenjima, Čičić je ranije objašnjavao ovako: "Stvara se atmosfera za koju bih rekao da je dio obavještajnog rata. Nije to slučajno što se bombastični naslovi o poskupljenju svih proizvoda stavljaju jer nema osnova da se tako govori, ali ako neko tako govori, onda on prepada narod, to je u političke svrhe i iz nečijeg interesa. Situacija ne korespondira sa realnošću. Ja predviđam da će ove godine inflacija biti tu negdje oko dva posto kao što je bila 2017, što znači nizak rast cijena. Ali ovi što lansiraju priče o poskupljenju, imaju svakako neke druge ciljeve".

Tako je, primjera radi, kilogram riže u januaru 2018. godine, prije stupanja na snagu seta zakona o akcizama, koštao prosječno 3,21 KM. U julu je kilogram riže, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, koštao prosječno 3,26 KM. Cijena kilograma polubijelog hljeba od pšeničnog brašna ostala je nepromijenjena – 2,41 KM. Cijena pšeničnog brašna porasla je sa 0,83 KM u januaru na 0,85 KM u julu ove godine.

Identična je ostala i cijena pasteriziranog i steriliziranog mlijeka u tetrapaku, dok je prosječna cijena tvrdokornog sira (edamer, trapist, gauda) viša za tri feninga u julu u odnosu na januar. Cijena kokošijih jaja je, suprotno predviđanjima, niža nakon uvođenja akciza u odnosu na prethodni period (0,27 KM/0,25 KM), baš kao i cijena kilograma industrijski proizvedenog maslaca ( 22,67 KM/22,11 KM). Niža je i cijena ulja, čiji je litar u januaru koštao 2,13 KM, a u julu 2,07 KM. I kilogram kristalnog šećera nije poskupio stupanjem na snagu seta zakona o akcizama. U januaru je koštao 1,18 KM, a u julu 1,02 KM. Kilogram kuhinjske soli je skuplji za pet feninga, dok je kilogram kafe jeftiniji za dva feninga.

Vezani tekst: Arapi dolaze-Arapi odlaze

Izvor: FAKTOR

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u