KakanjLive | Ponedjeljak, 10.12.2018. godine

Laž o akcizama i cestogradnji

06.10.2018. - Šest najvećih laži i spinova kojima su kočene reforme u BiH: Šta je na kraju istina? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve. O šest ključnih spinova i istina u protekle četiri godine pišemo u nastavcima – treći je Akcize i cestogradnja

akcizetekst

Sjećate li se analiza i predviđanja analitičara, političara, novinara... u protekle četiri godine, a u kojima su nas plašili poskupljenjima, raspadom države, promjenom demografske slike Bosne i Hercegovine, pogoršanjem položaja radnika i penzionera te brojnim drugim crnim prognozama? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve? Izdvojili smo nekoliko dominantnih tema kojima je cijela država bila zaokupljena posljednjih godina, a gdje su se iznosile vrlo površne ocjene i dezavuirala javnost.

Akcize i cestogradnja

Nakon usvajanja seta zakona o akcizama i putarinama, umjesto tvrdnji kako će sve poskupjeti, a što se evidentno ispostavilo netačnim, pojedini analitičari i političari počeli su tvrditi kako su akcize uzalud povećane ili da su povećane radi krpljenja budžetskih rupa te da od masovne cestogradnje nema ništa. Valja napomenuti kako je odmah nakon usvajanja seta zakona došlo do poskupljenja goriva, jer su naftaši u tome vidjeli svoju šansu. Zahvaljujući kretanjima na svjetskom tržištu, cijene goriva u BiH uopće nisu trebale porasti za bilo kakav enorman iznos, odmah po stupanju izmjena Zakona na snagu, od 1. februara ove godine. Dokaz da je povećanje putarina bilo samo izgovor za nagli skok cijena može se naći u činjenici da su ti isti distributeri, nakon samo jednog sastanka kada je javnost "umolila" SBB-ovog ministra Zlatka Vujanovića da se sastane sa njima, snizili cijene goriva.

Osim toga, kašnjenje u benefitima od povećanja putarina uzrokovano je zbog nemogućnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH da raspodjeli prikupljeni novac. Kao što je poznato, novac prikupljen naplatom putarina podijeljen je tek u julu ove godine, a u tom trenutku na posebnom podračunu našlo se već 165 miliona maraka. Uostalom, nakon što je postignut dogovor o raspodjeli novca, čemu smo gotovo svakodnevno svjedoci, nadležna entitetska preduzeća počela su raspisivati tendere za izgradnju novih dionica autoputeva i drugih putnih pravaca u BiH. Prema do sada dostupnim informacijama, povećanje putarina trebalo bi za rezultat imati dobijanje oko tri milijarde KM povoljnih kredita, koji će se vraćati upravo od naplaćenih putarina, a koje će biti iskorištene isključivo za gradnju putne infrastrukture.

Na novac od putarina čekala je izgradnja više od 150 kilometara autoputeva u BiH, odnosno potpisivanje kreditnih aranžmana iz kojih će biti finansirana ta gradnja. Također, ovim novcem bi se osiguralo vraćanje kredita za izgradnju novih 86 kilometara magistralnih, regionalnih i drugih cesta, na 106 kilometara puteva u BiH bi se trebale graditi treće trake, a od ovog novca zavisi i gradnja čak 13 obilaznica oko gradova u BiH.

U toku su procesi potpisivanja ugovora o kreditiranju, kao i raspisivanje tendera za gradnju. Kada ove pripreme budu jednom okončane, na gradilištima širom BiH bit će otvoreno na hiljade novih radnih mjesta, a time će ujedno biti osiguran posao i za brojne firme u pratećim industrijskim granama. To znači da će deseci hiljada radnika u BiH imati osiguran posao, a samim tim i egzistenciju.

Činjenica je, međutim, i to da bi radovi na cestogradnji već bili u punom zamahu da je set zakona o akcizama usvojen već prvi put kada je poslan u parlamentarnu proceduru, ali je poznato i to da zbog politikanstva i opstrukcija cijeli taj proces debelo kasni.

Nisu akcize jedini reformski korak koji je poduzet u aktuelnom mandatu, a na kojima su oponenti "polomili zube", bez obzira na to da li se radilo o opoziciji, ili o onima koji bi da su malo na vlasti, a malo u opoziciji. Takvi su, uostalom, mjesecima uvjeravali javnost da neće glasati za set zakona o akcizma, ali su na kraju ipak glasali.

Vezani tekstovi: Arapi dolaze-Arapi odlaze
                        Laži o drastičnim poskupljenjima

Izvor: FAKTOR

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u