KakanjLive | Srijeda, 21.08.2019. godine

Kreševljaković-Fašizam ima sposobnost transformacija

09.05.2019. - Mene najviše brine pojava takvih ideja kod nas, a činjenično nam ne ide u prilog to što trenutne politike susjednih zemalja se ponašaju po modelu iz devedesetih, očigledno nesvijesni zla koje je ta politika donijela i njima, a pogotovo nama u Bosni

Autor: Merima Čustović

 

nihadkresevljakovicFOTO: ARHIV
Nihad Kreševljaković je višestruko talentovan kulturni radnik, sa naglašenom sposobnošću umrežavanja, kao i inspiracija i mentor brojnim kolegama. Sa sumornom političkom i ekonomskom situacijom u svojoj domovini djeluje kombinirajući idealizam, istrajnost i pragmatizam, stoji u objašnjenju žirija povodom izbora direktora Festivala MESS, Nihada Kreševljakovića, za ovogodišnjeg laureata nagrade „Kairos“.

Nagrada Kairos dodjeljuje se pojedincima za njihova umjetnička postignuća, ali i producentima, direktorima festivala, izdavačima, vlasnicima umjetničkih galerija i drugim osobama koje značajno doprinose razvoju evropske umjetnosti i kulture. Cilj nagrade je odavanje priznanja istaknutim pojedincima koji sa poduzetnošću, upornošću i kreativnošću doprinose razvoju evropske kulture i interkulturalnog razumijevanja. Nagradu dodjeljuje njemačka Fondacija „Alfred Toepfer“.

Nagrada je nazvana po grčkom bogu Kairosu, inače bogu „pravog trenutka“. Je li i Vama stigla u pravi trenutak?

-Čini mi se da je za ovakve nagrade uvijek pravi trenutak. Velika je stvar kada neko prepozna vaš rad kao nešto što je vrijedno spomena. Definitivno mi je došla kao veliko iznenađenje jer sam se nekako navikao da ovdje stvari treba raditi bez obzira da li to neko prepoznaje kao bitno ili ne. Bitno je da sami vjerujemo u stvari kojim se bavimo. U tom kontekstu ovakva nagrada zaista je samo jedan veoma jak dodatni motiv da se time, čime sam se do sada bavio, nastavim baviti i u budućnosti. Priznanja uvijek doživljavam zaista kao neku vrstu obaveze i kao nešto što od čovjeka traži da se sa istom posvećenošću nastavi baviti svojim poslom i da bude svjestan odgovornosti koju ima prije svega prema sebi. Nakon nagrade svakako tu odgovornost imam i prema ljudima koji su me odlučili nagraditi. Ova nagrada na određen način važna je i zbog toga što se kroz moj rad prepoznaju i napori svih ljudi u našoj zajednici koji se bave temom sjećanja kroz umjetnost te ukazuje na značaj Sarajeva i Bosne na kulturnoj mapi Evrope.

Danas, simbolično, na 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, muzičkim performansom završava ovogodišnje izdanje Modula Memorije. Učesnici će odati počast stradaloj djeci u ratnim sukobima...

-Sa tim programom smo i započeli ovogodišnjji Modul Memorije, i čini nam se u potpunosti adekvatnim da sa njim i završimo. Deveti maj je veoma važan datum u historiji planete kao dan kada smo pobjedili fašizam. Mi smo upravo iz tog razloga, smatrajući ga simboličnim, uzeli taj datum kao onaj do kojeg traje Modul Memorije. U vrijeme kada i kod nas, kao i u cijelom svijetu se ponovo ideje fašizma oživljavaju, poruka hora sačinjenog od više od 900 djece pod dirigentskom palicom Mehmeda Bajraktarevića, na mjestu koje čuva uspomenu na ubijenu djecu Sarajeva, ali i ubijenu djecu širom svijeta, više je nego jasna. Mi sa našim iksustvom imamo obavezu upozoravati na tragediju koje budalaste i zle politike nose sa sobom.

Da li je fašizam zaista pobijeđen, s obzirom na situaciju u cijelom svijetu, gdje djeca i dalje stradaju, i u kakvim mu sve oblicima svjedočimo i danas?

-Ne, nažalost nije. To je stalna borba poput one o kojoj su razmišljali naši preci videći svijet kao neprestanu borbu između sila zla i dobra. Svijet uvijek čine dobri i loši ljudi, dobronamjerni i zli. Ti zli ljudi su uvijek aktivni i u svom primitivizmu uvijek prijete drugim, najčešće slabijim od sebe. Fašizam ima tu sposobnost transformacija i ne pojavljuje se nikad u identičnom obliku kao prije. Ipak, mi danas i kod nas, kao i širom Evrope imamo sve masovniju pojavu desničarskih ideja. Borba protiv fašizma je kao što rekoh, stalna obaveza. Onog trenutka kada se prestanemo boriti protiv njega, on izranja i pokazuje svu svoju poganost. Porast ksenofobije širom Evrope svakako je refleksija te fašističke prijetnje. Strah od drugih je ono čime se mržnja najrađe hrani. U našem slučaju, stvari se čine još dramtičnijim s obzirom da kod nas se neskriveno izražava podrška najmračnijim silama iz prošlosti.

Bilo da se radi o nepriznavanju genocida počinjenog devedesetih, bilo da se radi o umanjivanju ili nepriznavanju genocida izvrešenog u 2. svjetskom ratu, iza takvih stvari uvijek stoje vrlo mračni ljudi. U svojoj suštini, fašizam, i mržnja prema drugačijim u svom korijenu imaju tu zajedničku crtu, a takve ideje se primaju najlakše u primitivnim okruženjima. Mene najviše brine pojava takvih ideja kod nas, a činjenično nam ne ide u prilog to što trenutne politike susjednih zemalja se ponašaju po modelu iz devedesetih, očigledno nesvijesni zla koje je ta politika donijela i njima, a pogotovo nama u Bosni. Naš odgovor na to ne smije biti isti, jer ima ona izreka, koju jako volim, a koja kaže da te primitivac prvo navuče na svoj teren, a onda te dobije na iskustvo. Puno je i kod nas onih koji bi se odmjerili u toj disciplini ko je veći primitivac! Po meni, mi trebamo pokazati spremnost da se borimo za potpuno drugačiji koncept od tih uskonacionalnih i šovinističkih politika, i ne razvijati strah od drugačijih, već raditi na poboljšanju sebe samih.

Festival Modul Memorije podsjeća nas svake godine da zaborav ubija. Koliko smo kao zajednica spremni suočiti se sa prošlošću, otrgnuti od zaborava one koji ne mogu da govore?

-Festival Modul Memorije bavi se prošlošću kroz umjetnost i svakako da ukazuje na važnost sjećanja, ali još važnije od toga on ukazuje na to da je mnogo važnije kako i čega se sjećamo. Naša sjećanja moraju biti razlogom da mi, kao i buduće generacije budemo bolji ljudi. To je ono što je ideja Modula Memorije, a siguran sam umjetnost u tome ima veliku ulogu, i upravo ovogodišnji programi su najbolji dokaz da je to zaista tako.

Radite li na novim projektima?

-Mi trenutno u MESS-u radimo na pripremi narednog Festivala, a pripremamo i projekte koje planiramo realizirati naredne godine, bilo da se radi također o teatrskom festivalu, Modulu Memorije ili produkcijama koje planiramo realizirati u okviru Scene MESS. Privatno, uglavnom radim na pripremama za festivalsku distribuciju dokumentarnog filma „Dont Cry For Me Sarajevo - Susan Sontag u Sarajevu“, te na još nekoliko stvari.

Izvor:Faktor

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u