KakanjLive | Četvrtak, 19.07.2018. godine

Kada kriminalci kupuju slobodu

20.06.2018. - Kako prljav novac završi u državnim budžetima? Novac koji potiče od preprodaje droge, ali i činjenja drugih krivičnih djela, veoma često završi u državnim budžetima i to sasvim legalno, zahvaljujući zakonskim odredbama prema kojima je moguće zatvorsku kaznu do godine dana zamijeniti onom novčanom, tvrde predstavnici pravosudne vlasti

zamjenazatvoraPažnju na ovaj problem skrenuo je Tomislav Ljubić, glavni tužilac Tužilaštva Tuzlanskog kantona. U tom smislu je pokrenuta i procedura sa ciljem izmjene važećih propisa ali sve je još na čekanju. 

Prema krivičnim zakonima u FBiH, ali i RS-u, moguć je otkup slobode odnosno zamjena zatvorske kazne za novčanu i to za 100 KM po danu. Jednogodišnja sloboda košta 36.500 KM. U RS-u se donedavno mogla platiti samo kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci. Međutim, od jula prošle godine i ovo je ukinuto te se sloboda u ovom entitetu više ne može kupiti. O zamjeni zatvorske kazne za novčanu se odlučuje na zahtjev zatvorenika koji, pri tome, može platiti samo njen dio. Međutim, problem nastaje kada kriminalci slobodu otkupljuju prljavim novcem.
Iako je presudama predviđeno da osuđeni vrate materijalnu korist koju su stekli činjenjem krivičnih djela, oni to rijetko zapravo rade jer imovinu koju imaju nikada ne prijavljuju na svoje ime već na ime drugih ljudi. Tako, gotovo nikad ne vrate stečenu materijalnu korist, ali zato uredno isplate kaznu zatvora iako nisu zaposleni, nemaju prihoda niti prijavljene imovine.

Sloboda za "prljav" novac

- Zakoni ne propisuju obavezu osuđene osobe da sudu predoči dokaze o porijeklu novca kojim on planira da "otkupi" kaznu zatvora, niti je sud u obavezi da to utvrđuje, čime se otvara mogućnost da osuđenik kaznu zatvora okupljuje "prljavim" novcem, pa je onda, u konačnom, takav novac jedan od prihoda budžeta FBiH – pojasnio je za Faktor Ljubić.
Ipak, država po ovom osnovu zarađuje milione.
Naime, Sud BiH je na zahtjev osuđenih osoba tokom 2015. godine kaznu zatvora izrečenu do jedne godine zamijenio novčanom kaznom u 20 predmeta, što predstavlja povećanje za 300 posto u odnosu na 2014. godinu, kada je ukupan broj iznosio četiri predmeta.
U Federaciji BiH, prema podacima općinskih sudova u FBiH, u 2015. godini u 158 predmeta kazna zatvora je zamijenjena novčanom kaznom. Naplaćeni iznos zamjene kazne zatvora do jedne godine iznosio je 1.424.326 KM.
Jedan od posljednjih slučajeva, barem kada je u pitanju Kanton Sarajevo, u kojem je zatvorska kazna zamijenjena novčanom jeste ona u slučaju sarajevskog advokata Esada Hrvačića. Nakon što je osuđen na godinu zatvora zbog zloupotrebe položaja, zatvorsku kaznu je zamijenio novčanom.

Zamjena i za krivična djela terorizma

Jednogodišnju zatvorsku kaznu, koja mu je izrečena zbog davanja dara, onom novčanom zamijenio je i Sedinet Karić. Kazna zatvora se može zamjeniti novčanom i kada su u pitanju krivična djela koja se dovode u vezu sa terorizmom.

Sud BiH je nedavno odobrio da Nedžad Mujić, zvani Ebu Mubarek, koji je osuđen na godinu zatvora zbog pružanja finansijske i druge pomoći borcima ISIL-a, zatvorsku kaznu zamjeni novčanom u iznosu od 26.600 KM. Kazna je umanjena za vrijeme koje je Mujić proveo u pritvoru. Dok su sve procedure prošle, Mujić je u pritvoru proveo 99 dana.
Pravni stručnjaci ističu kako hitno treba izmjeniti negativne zakonske odredbe da se spriječi i "štimanje" zatvorske kazne koja se može zamijeniti zatvorskom. Ističu da u ovim slučajevima ne postoji generalna prevencija jer kada kriminalci vide da se kazna do godinu dana može platiti, lakše će se upuštati u krivična djela. Mnogi su mišljenja da mogućnost otkupa slobode uopće ne bi trebala postojati, kao što je to slučaj u susjednoj Hrvatskoj ali i Evropskoj uniji.
Pravni ekspert Vehid Šehić za Faktor je kazao kako za određena krivična djela manje društvene opasnosti treba da postoji zamjena izdržavanja zatvorske kazne.
- Međutim, opet imamo tu dilemu da se danas novcima može sve platiti pa i kazna zatvora pa to dovodi u nejednakopravan položaj građane ove države – kazao nam je Šehć.
Ipak, ono što nikako ne bi smjelo biti upitno, jeste oduzimanje cjelokupne imovine stečene krivičnim djelom svim osuđenicima i njihovim najbližima i to po uzoru na italijansko pravosuđe koje se sa mafijom bori godinama.

Izvor: Faktor

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u