KakanjLive | Petak, 19.07.2019. godine

IMAMOVIĆ-U narednu godinu sa puno više optimizma

22.12.2018. - Iz teške poslovne godine u narednu ulazimo sa puno optimizma, rekao je, između ostaloga, vršioc dužnosti direktora Rudnika Kakanj mr.sci. Sead Imamović za Našu riječ, u razgovoru koji je obajavljena povodom Dana rudara

1067_sead_imamovic

Rudnik Kakaknj je imao veoma tešku godinu, posebno sa stanovišta  ispunjavanja planova iz podzemne eksploatacije uglja. Manja proizvodnja od plana, uticala je i na finansijske tokove, ali su obaveze prema radnicima i državi ispunjavane. Zaustavljen je investicioni ciklus iz Vladajućeg društva. Pokrenute su  neke investicije iz vlastzitih sredstava. Poslovni rezultat na kraju godine će biti negativan, ali se u narednu ulazi sa puno optimizma i sa dosta povoljnijim ambijentom za eksploataciju uglja. O ssvemu tome smo razgovarali sa vd. Direktora Rudnika Kakanj, me.sci. Seadom Imamovićem.

NR: Sa kakvim poslovnim  parametrima dočekujete ovogodišnji Dan rudara?

IMAMOVIĆ: Uz Dan rudara sumiraju se proizvodni rezultati u rudnicima. Kraj je fiskalne godine pa se zbrajaju paramteri koji su obilježili poslovni rezultat. U ovoj godini smo oprihodovali oko 70 miliona KM sa tri proizvodna kapaciteta: dva jamska i sa površinskog kopa. U subsektoru jama nismo ostvarili plan. Godinu ranije dat je akcenat na masovnu eksploataciju uglja, a zanemaren je aspekt otvaranja novih kapaciteta i to je osnovni razlog za minus u jamama. Jedanaest mjeseci ove godine se radilo na izradi jamskih prostorija. Otvoreno je oko 1700 metara, a u odnosu na prethodnu godinu to je indeks povećanja za 247 odsto. To znači da smo uradili sve jamske prostorije za pokretanje  eksploatacije širokoim čelom u Drugom otkopnom polju jame Begići. Nadamo se da će upravo na Dan rudara ovo čelo, koje se nalazi u fazi formiranja, početi sa  otkopovanjem, čime ćemo riješiti ovogodišnji problem nedostatka uglja iz jama Pogona Haljinići. Ipak do kraja godine očekujemo proizvodnju od 1.120.000 tona uglja. Ako to poredimo sa  posljednjih par decenija to je četvrta, po količini, poslijeratna proizvodnja uglja. Imali smo pozitivan trend produktivnost  od 658 tona po radniku i u tom smislu, a to ulijeva optiizam i obećava novi proizvodni iskorak.

NR: Kako će se manjak proizvodnje uglja odraziti na ukupno poslovanje u Rudniku?

IMAMOVIĆ: Podbačaj plana povlači i nelikividnost, odnosno finansijsku nesposobnost. To  osjećaju prvenstveno naši dobavljači. Sve obaveze prema radnicima su ispoštovane. Ove godine je ostvareno i manje investiranja, a bez investicija nema razvoja i nema pripremljenih kapaciteta za  trenutnu i buduću proizvodnju uglja. Svaki negativan rezultat povlači i uvođenje nekih mjere koje realiziramo kako bi stabilizirali poslovnme tokove. Na taj način pripremamo uvjete za narednu godinu koja bi trebala biti pozitivna i sa aspekta proizvodnje uglja ali i drugih elemenata koji će definisati ukupno stanje.

NR: Šta ste po preuzimanju funkcije v.d. prioritetno radili u cilju otklanjanja nedostataka i kako ste se nosili sa obavazema po osnovu poreza i doprinosa?

IMAMOVIĆ: Kratak je ovo period za postizanje radikalnih promjena. Sistematičnost u radu vjerovatno će dati određene rezultate. Obaveze prema javnim fondovima znatno opterećuju poslovanje.Preko 82 miliona bila su dugovanja na kraju 2016. godine. Danas su ove obaveze 72 miliona maraka. U ovoj godini plaćeno je 6,2 miliona maraka dugovanja prema fondovima uz redovno servisiranje tekućih obaveza. To daje sigurnost radnicima ali i sigurnost Rudniku kao preduzeću da  može funkcionisati zdravstvena i penziona zaštita ljudi i porodica koje su vezane za Rudnik. Umanjenje od deset miliona je značajno jer je izdvojeno iz vlastitih sredstava. To je značajno opterećenje za proizvodnju po jednoj toni uglja. Redovno servisiramo i kredite, kako dugoročne tako i kratkoročne. Dolazi do smanjenja tih obaveza ali u narednih godinu-dvije očekujemo da će i Resorno ministarstvo i Vladajuće društvo, odnosno Vlada Federacije BiH  aktuelizirati nove propise o konsolidaciji rudnika uglja po osnovu starih obaveza za poreze i doprinose.

NR: Može li se po tom osnovu donijeti neko sistemsko, zakonsko rješenje?

IMAMOVIĆ: Kada je u pitanju konsolidacija svih rudnika mislim da je ovo tema za razgovor pod rednim brojem 1. Vlada Federacije je prethodnih godina po tom osnovu imala određene zakonske mjere. Postojao je plan  konsolidacije i Federalna vlada je ispunila te obaveze. Kantonalna vlada nije pratila te  mjere. Međutim to su dugovanja koja Rudnik nijen plaćao i u konačnici uz neke nove mjere konsolidacije, pa i uz korekcije cijene uglja mislim da se mogu izdvojiti značajna sredstva za saniranje tih dugovanja. U ovoj oblasti treba implementirai i propise koji se mogu primjeniti  kao otpis zastarjelih obaveza. To bi puno olakšalo rudnicima. Moram reći da je Rudnik Kakanj u samom vrhu po redovnom i ukupnom izmirivanju obaveza prema fondovima.

NR: Kao jedan od najvećih razloga za poslovanje sa gubicima rudnici navode nisku cijenu uglja, šta sa trenutnom cijenom uglja Rudnik može finansirati?

IMAMOVIĆ: Sadašnja cijena je definisana 2009. godine. Naša prodajna cijena po jednoj toni uglja prema Termoelektrani je oko 60 KM ili oko 5,00 KM po GJ. Kada se donosila to je bilo optimalno i opravdano. Međutim, svjedoci smo, posebno posljednje dvije godine poskupljenja repromaterijala. Naša tri osnovna ulazna elementa za proizvodnju uglja: nafta, čelik i drvo su poskupili i po nekoliko puta u odnosu na 2009. godinu. Gotovo da smo udvostručili troškove za naftu.Vrijednosti na osnovu kojih je utvrđena sadašnja cijena uglja više nisu održive. Prevaziđene su. Mislim da bi Vlada trebala formirati jednu multidisciplinarnu grupu stručnjaka koja će na bazi svih paramatara koji ulaze u cijenu uglja predložiti korekciju cijene. Suština je da i rudnici koji ostavruju planove posluju sa gubitkom.

1063_sead_imamovic

NR: Kolika bi to cijena trebala biti?

IMAMOVIĆ: To je stvar proračuna. Bila bi špekulacija da ja sada kažem koja je to cijena ili koji je to potreban procenat povećanja. Ne bih se u to upuštao. Mislim da u tom smislu uprave rudnika uglja na osnovu svojih parametara koji su specifični od rudnika do rudnika, trebaju servisirati Resorno ministartvo i Vladajuće društvo.

NR: Vlada ZDK nedavno je usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju minimalne naknade za koncesije. Kako gledate na odredbe nove odluke - da li će ona napraviti balans između potraživanja lokalne zajednice i Rudnika ili će dodatno usložniti poslovanje Rudnika i stvoriti nove dugove? Kada bi moglo doći do potpisivanja koncesionih ugovora?

IMAMOVIĆ: Svako opterećenje poslovanja ne ide u smjeru stabilizacije rezultata u Rudniku. Mi smo po zakonu obavezni potpisati ugovor o koncesijama. Tu je vlada napravila uravnotežen sistem.To je 80 pfeninga na proizvedenu tonu uglja i 250 KM po jednom hektaru eksploatacionog polja, kao jednokratna uplata. Ona će biti prolongirana na 60 rata. Tu postoji i dosta površina za koje Rudnik više nema  eksploatacioni interes. Mi ćemo potpisati ugovor ali ćemo ići i na isknjižavanje  nepotrebnih površina. Mi 116 godina koristimo naše eksploataciono polje i sada smo prvi puta u situaciji da  plaćamo koncesije. To je apsolutni razlog zbog čega bezuslovno treba potpisati Ugovor. Kada će biti potpisani ugovori ne zavisi od rudnika uglja. Od ukupno uplaćenih sredstava 30 posto ostaje kantonu, a 70 posto ide na raspolaganje lokalnoj zajednici. Obzirom na takvu namjenu mi ćemo se truditi da ispunjivamo ovu obavezu.

NR: Kada je u pitanju priprema novih proizvodnih kapaciteta, u kojoj su fazi radovi na hidrotehničkom objektu Ribnica i na koje kapacitete Rudnik računa u podzemnoj ekeploataciji?

IMAMOVIĆ: Proizvodni ciklus podrazumijeva pripremu i otkopavanje. Mi smo u završnoj fazi preseljenja širokočelne opreme u drugo otkopno polje jame Begići. U zadnjoj dekadi decembra očekujemo proizvodnju sa ovog kapaciteta.Odmah poslije toga idemo na pripremu sljedećeg otkopnog polja. Samo tako ćemo izbjeći prazan  hod u podzemnoj eksploataciji kakv nas je pratio tokom ove godine. Tunel Ribnica je završen. U januaru treba biti završena zatvaračka komora. Poslije toga  ovaj objekat puštamo u rad, rijeka se definitivno preusmjerava i stičemo uvjete za izgradnju brane, ispod koje će se formirati novo vanjsko odlagalište jalovine, čime se dobija prostor za nesmetanu dugoročnu eksploataciju uglja sa Površinskog kopa Vrtlište. To je najava pozitvnih rudničkih događaja u narednoj godini. Dobit ćemo objekat o kojem se 30 godina priča.Tada ćemo imati i mogućnost za konačno markiranje puta Brnjic – Kakaknj u dijelu koji će biti stacionaran, a i u dijelu promjnjlive trase dok Rudnik u potpunosti ne izvrši odlaganje jalovih masa.

NR: Do novembra prošle godine Elektoprivreda BiH je u RMU Kakanj, odlukama o dokapitalizaciji investirala preko 79 miliona KM. Kakvi su planovi za naredni period?

IMAMOVIĆ: Skupštinskim odlukama predviđena je ukupna dokapitalizacija Rudnika od 137 miliona KM. Sa žaljenjem konstatujem da u ovoj godini nije realizovana nijedna odluka. Ostalo je još 52 miliona maraka projekata koji su u Elektroprivredi prošli proceduru odobravanja. To će biti prioriteni zadatak  u narednoj godini. Moramo znati da li će te odluke  biti aktivirane ili ne. Sve su to projekti koji omogućavaju sigurnost i poboljšavanje uslova rada kako u jami tako i na Kopu, a naš je imperativ sigurnost rudara na radu.

NR: Rezime – na kraju ovog razgovora?

IMAMOVIĆ: Stanje je zadovoljavajuće. Ostvarena proizvodnja uglja od 1.120.000 tona uglja daje garanciju  za otvaranje pozitivnijih trendova. Optimizma ima. Završavaju se hidrotehnički objekti, sa radom kreće novo široko čelo, ako se dokapitalizacija  realizira u skladu sa odlukama skupštine, i još ako dođe do korekcije cijena Rudnik će moći izmirivati obaveze prema radnicima i državi, ulagati u razvoj, a tu nam je posebno bitno izvršiti eksproprijaciju zemljišta i preurediti ambijent, posebno na Separaciji koji je jako tmuran. Tu je unaprjeđenje lične i kolektivne zaštite na radu. Pred nama je mukutrpan rad, a rezultati će doći. (A.Zekić - NAŠA RIJEČ Broj:3980, od 18.12.2018.)

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u