KakanjLive | Četvrtak, 02.04.2020. godine

Evropski put Termoelektrane Kakanj

17.03.2016. - Za rad punim kapacitetom poslije 2018. godine, u kakanjskoj termoelktrani treba biti izgrađen sistem za odsumporavanje i denitrifikaciju

tekakcaticiTermoelektrana Kakanj

Odsumporavanje podrazumjeva smanjivanje emisija sumpor dioksida (SO₂), a denitrifikacija podrazumjeva smanjivanje emisije azotnog oksida (NOx), koji nastaju spaljivanjem uglja u kotlovima termoelektrana. Trenutno u BiH, u četiri termoelektrane: Kakanj, Tuzla, Ugljevik i Gacko ima devet blokova koji spadaju u red velikih postrojenja za sagorjevanje u kojima nastaju SO₂ i NOx. Uz njih je i industrijska kogenerativna elektrana u Natron-Hayat-u iz Maglaja sa tri velika postrojenja za sagorijevanje. Ova postrojenja moraju ispuniti evropske zahtjeve za smanjenje emisija zagađujućih materija, već 2018. godine. Za potpuno dovođenje emisija na standarde koje propisuje Evropska unija, ispod 200 mg/Nm3 (miligrama na normalan metar kubni), određen je desetegodišnji period 2018.-2028.

Nacionalni plan smanjenja emisija

Vijeće ministara BiH je krajem prošle godine usvojilo Nacionalni plan smanjenja emisija za Bosnu i Hercegovinu (NERP BiH - National Emission Reduction Plan) i dalo saglasnost Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ovaj plan dostavi Sekretarijatu Energetske zajednice, čime je naša država na vrijeme izvršila obavezu prema Energetskoj zajednici. Krajnji cilj NERP-a je da se do 1.1.2028. smanje godišnje emisije sumpor dioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica do okvira regulisanih direktivama Evropske unije. Prema podacima iz Nacionalnog plana ukupna emisija svih velikih postrojenja za sagorjevanje u BiH u 2014. godini iznosi oko 273.577 tona sumpor dioksida, oko 20.511 tona azotnog oksida i oko 6.616 tona čvrstih čestica. Krajnji cilj je da se do 1.1.2028. smanje godišnje emisije na 14.243 tona sumpor dioksida (SO₂), 7.746 tona azotnih oksida (NOx) i 780 tona čvrstih čestica.

filip_azdajic_2Filip Aždajić, rukovodilac Pogona proizvodnja u TE Kakanj

Termoelektrana Kakanj, investicijama u eko projekte posljednjih nekoliko godina smanjila je emisije čvrstih čestica u dimnim gasovima daleko ispod ograničenja koje propisuju domaće zakonske odredbe ali i ispod količina koje propisuje Evropska unija. Nema sumnje to je izuzetno značajno, međutim smanjenje emisija sumpor dioksida i azotnog oksida je ograničavajući faktor koji limitira rad Termoelektrane Kakanj poslije 2018. godine. Šta se radi i kako se Termolektrana u Kaknju priprema za uvođenje odsumporavanja i denitrifikacije razgovarali smo sa Rukovodiocem Pogona Proizvodnja, Filipom Aždajićem, koji je i vođa Stručnog tima za realizaciju projekta pod nazivom: „Izrada investicione-tehničke dokumentacije za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih plinova blokova 5, 6 i 7 u Podružnici TE Kakanj“.

Prema direktivama EU (2001/80/EC i 2010/75/EU) za normalan nastavak rada ove termoelektrane poslije 01.01.2018. godine, i poslije 31.12.2023. godine, neophodno je smanjiti emisije SO2 i NOx ispod 200 miligrama na normalan metar kubni, kaže Aždajić i nastavlja: - Data su i ograničenja emisije čvrstih čestica ispod 20 mg/Nm3. Ovo smo ispoštovali prije propisanih rokova ugradnjom vrećastih filtera na svim blokovima, i emisije su svedene ispod propisanih granica, odnosno manje od 10 mg/Nm3. U toku je izrada Idejnog projekta za postrojenja odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih plinova u TE Kakanj. Ugovor je potpisan 14.08.2015. godine sa Konzorcijem: Energoinvest, Sarajevo i Steag, Njemačka. Ponuđač je odabran prema javnom tenderu sa učešćem više stranih firmi“.

Nastajanje SO2 i NOx

Ovo znači da se u JP EP BiH i TE Kakanj ozbiljno pristupilo realizaciji projekata odsumporavanja i denitrifikacije dimnih plinova prema rokovima koji su određeni direktivama EU i dokumentima donesenim u ovoj oblasti. Međutim blokovi u TE Kakanj su građeni u vrijeme kada gradnja postrojenja za odsumporavanja i denitrifikaciju nije bila obavezna tako da su trenutne emisije štetnih plinova (SO₂  i NOx) dosta visoke. Sadržaj SO₂ u dimnim plinovima je određen sadržajem sumpora u uglju koji troši ova elektrana. Riječ je o preko 2% sumpora u uglju. Sve termoelektrane u Bosni i Hercegovini kao gorivo koriste mrki ugalj ili lignit ili mješavinu ta dva goriva, sa sadržajem sumpora u rasponu od 0,7% do 4,3%.

Zbog primjenjene tehnologije sagorijevanja uglja u prahu sa tečnim odvođenjem šljake, zbog visokih temperatura u ložištu, sadržaj NOx u dimnim plinovima je, i pored poduzetih primarnih mjera za smanjenje, još uvijek dosta visok.

Pitali smo Aždajića: - Šta je do sada urađeno i koliko košta uvođenje sistema za odsumporavanje i denitrifikacju?

„Dosta toga je urađeno. Dostavljen je i prijedlog optimalnih rješenja i u narednih desetak dana Uprava Elektroprivrede BiH treba donijeti konačnu odluku oko odabira optimalnih rješenja, a predaju Finalne verzije projekta očekujemo do kraja juna 2016. godine. Vremena nema puno i odmah će se morati krenuti sa iznalaženjem najoptimalnijih izvora finansiranja, a potom slijedi realizacija, koja može biti u više faza. Ukupan iznos investicije se kreće od 120 do 140 milina EUR. To su značajna sredstva ali bez investiranja u ovu oblast Termoelektrana može raditi sa ograničenim brojem sati pogona, maksimalno 20.000 sati po bloku, u periodu od 01.01.2018. do 31.12.2023. godine“.

Šta to konkretno znači za rad Termolekltrane i rudnika uglja?

Sa postojećim emisijama poslije 01.01.2024. blokovi neće moći raditi nikako, a rudnici koji obezbjeđuju ugalj za ovu termoelektranu ostaće bez kupca, i neće imati kome isporučivati ugalj. Nitko od nas ne želi taj „crni“ scenario i radimo na tome da se ovi projekti konkretiziraju“.

filip_azdajic_1Filip Aždajić: Odsumporavanje dimnih plinova će biti riješeno primjenom mokrog postupka odsumporavanja uz korištenje krečnjaka

Idejna rješenja

"Odsumporavanje dimnih plinova će biti riješeno primjenom mokrog postupka odsumporavanja uz korištenje krečnjaka. Moramo još razriješiti dilemu: da li sa jednim ili sa dva apsorbera. Prva opcija je sa nižim investicionim troškovima ali ima manju pogonsku fleksibilnost i postoji rizik za postizanje željenih emisija. Za denitrifikaciju, odvajanje azotnih oksida, je evaluirano više tehničkih rješenja ali je kao optimalno predložena tehnologija selektivne katalitičke redukcije (SCR) sa reaktorom iza odsumporavanja. Ova tehnologija najsigurnija za postizanje željenih smanjenja emisija", kaže Aždajić. 

Investiranjem po ovom projektu bi se, velikim dijelom, riješio problem odsumporavanja i na budućem Bbloku 8 koji bi se, kao zamjenski, trebao graditi u periodu od 2020. do 2024. godine.

Prema Smjernicama iz energetske politike, kada se dimni gasovi dva ili više odvojena postrojenja za sagorijevanje ispuštaju kroz zajednički dimnjak, ova postrojenja se smatraju kao jedno postrojenje za sagorijevanje sa ukupnom ulaznom toplotnom snagom kao sumom svih unosa goriva. Takav je slučaj s postrojenjima: TE Kakanj 5 + Kakanj 6 + Kakanj 7.
Naše je opredjeljenje da se veliki tristometarski dimnjak koristi i dalje, ali razmatramo opcije rekonstrukcije dimne cijevi i njegovo prevođenje na tzv. „mokri“ dimnjak što bi poboljšalo efikasnost blokova i značajno smanjilo emisiju SO₂  za što još nema primjenjivih tehnologija“, riječi su Aždajića. 


envermerdic01Enver Merdić, direktor TE Kakanj

Manje štete po okoliš i više zdravlja za stanovništvo

Kratak komentar o ovom velikom i značajnom investicionom, ekološkom i proizvodnom projektu dao nam je i direktor Termoelktrane Kakanj, Enver Merdić:
Očigledno je da Elektroprivredi BiH i Termoelktreani Kakanj predstoje veliki i značajni poslovi od kojih ne zavisi samo sudbina energetičara, već i sudbina rudnika i rudara. Od realizacacije NERP-a zavisi i bh. put prema Evropskoj uniji. U tom smislu kakanjska Termoelktrana je na evropskom putu čime se provode aktivnosti na prilagođavanju poslovanja direktivama EU - smanjenju emisija, ekološkom razvoju proizvodnih kapaciteta, revitalizaciji postojećih blokova, izgradnji zamjenskih blokova, a sve to uz poštivanje kriterija EU, što su preduvjeti za smanjenje emisija iz kotlova termoelektrane, a time i smanjenja štete po zdravlje ljudi i okoliš“.

A.Zekić/Naša riječ

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u